Pregled

Izgledi za gospodarski rast europodručja obilježeni su trgovinskim napetostima i povećanom globalnom neizvjesnošću. Predviđa se da će se njihov nepovoljni utjecaj u cijeloj 2025. djelomično neutralizirati time što je gospodarska aktivnost premašila očekivanja u prvom tromjesečju, među ostalim vjerojatno zbog ubrzanja izvoza u očekivanju povećanja carina. U srednjoročnom razdoblju gospodarsku aktivnost trebale bi poduprijeti nedavno najavljene nove fiskalne mjere. U osnovnom scenariju pretpostavlja se da će američke carine na robu iz EU‑a, koje su porasle na 10 %, ostati na snazi tijekom cijelog projekcijskog razdoblja. Više carinske stope, zajedno s povećanom neizvjesnošću povezanom s trgovinskim politikama i nedavnom aprecijacijom eura, nepovoljno će utjecati na izvoz i ulaganje europodručja te u manjoj mjeri na potrošnju. Međutim, nova državna potrošnja na infrastrukturu i obranu, prije svega u Njemačkoj, trebala bi od 2026. poticati domaću potražnju u europodručju. Općenito govoreći, i dalje postoje preduvjeti za jačanje rasta BDP‑a europodručja tijekom projekcijskog razdoblja. Postupnom oporavku osobito bi trebali pridonijeti rast realnih plaća i zaposlenosti, manje restriktivni uvjeti financiranja, koji su uglavnom posljedica nedavnih odluka o monetarnoj politici, te ponovno povećanje inozemne potražnje u nastavku projekcijskog razdoblja. Očekuje se da će prosječni rast realnog BDP‑a iznositi 0,9 % u 2025., 1,1 % u 2026. i 1,3 % u 2027. U odnosu na makroekonomske projekcije stručnjaka ESB‑a iz ožujka 2025., izgledi za rast BDP‑a u 2025. ostali su nepromijenjeni jer se predviđa da će najnovije podatke, koji su bolji od očekivanih, uvelike neutralizirati učinci trgovinskih napetosti i aprecijacija tečaja eura. Zbog trgovinskih napetosti i snažnijeg tečaja rast je revidiran naniže za 2026., a za 2027. nije revidiran.^[1]

Očekuje se da će se ukupna inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) u kratkoročnom razdoblju zadržati ispod 2 %, no da će se u srednjoročnom razdoblju vratiti na ciljnu razinu. Inflacija bi se tijekom 2025. trebala smanjivati i dosegnuti najnižu razinu od 1,4 % u prvom tromjesečju 2026., nakon čega bi se u 2027. trebala vratiti na 2,0 %. Predviđa se da će smanjenje ukupne inflacije u 2025. djelomično prouzročiti negativna stopa inflacije cijena energije nakon nedavnog pada cijena nafte i veleprodajnih cijena prirodnog plina. Očekuje se da će inflacija cijena energije ostati negativna do 2027., kada će na snagu stupiti mjere za ublažavanje klimatskih promjena povezane s novim sustavom za trgovanje emisijama (ETS2). Nakon privremenog povećanja u drugom tromjesečju 2025., inflacija cijena hrane trebala bi u 2027. pasti na stope neznatno više od 2 %. Očekuje se da će se inflacija mjerena HIPC‑om bez energije i hrane smanjiti pod utjecajem komponente usluga kako učinci odgođenog usklađivanja cijena pod nekim stavkama i pritisci plaća budu slabjeli te kako se niže cijene energije budu prenosile kroz cjenovni lanac. Rast plaća trebao bi se i dalje smanjivati kako se pritisci radi nadoknade pada realnih plaća budu smanjivali. To bi, zajedno s oporavkom rasta produktivnosti, trebalo dovesti do znatno sporijeg rasta jediničnih troškova rada. Očekuje se da će vanjski cjenovni pritisci, vidljivi iz uvoznih cijena, i dalje biti umjereni, pod pretpostavkom da carinske politike EU‑a ostanu nepromijenjene, pri čemu iz snažnijeg eura i pada cijene energenata u proteklim mjesecima proizlaze određeni pritisci na smanjenje inflacije. U odnosu na projekcije iz ožujka 2025. izgledi za ukupnu inflaciju mjerenu HIPC‑om revidirani su naniže za 0,3 postotna boda za 2025. i za 2026. zbog pretpostavki o nižim cijenama energenata i aprecijacije eura, a za 2027. nisu revidirani.

Kako bi se ilustrirali rizici koji proizlaze iz carinskih politika SAD‑a i trenutačna velika neizvjesnost povezana s gospodarskim izgledima za europodručje, izrađena su dva alternativna scenarija. Optimističnijim scenarijem predviđa se ukidanje bilateralnih carina između Sjedinjenih Američkih Država i EU‑a (takozvana nulta carinska stopa) i brzo smanjivanje neizvjesnosti povezane s trgovinskim politikama na razine zabilježene prije 2018. Prema tom scenariju rast bi u 2025. i 2026. bio za 0,3 do 0,4 postotna boda veći nego u osnovnom scenariju, dok bi inflacija u 2026. i 2027. bila neznatno viša. Pesimističnijim scenarijem predviđa se daljnje povećanje američkih carina na cjelokupan uvoz (u skladu s najavom SAD‑a o uvođenju takozvanih recipročnih carina), simetrične protumjere EU‑a i dugotrajno povećana neizvjesnost povezana s trgovinskim politikama. Prema tom scenariju izgledi za rast bili bi znatno slabiji tijekom cijelog projekcijskog razdoblja, dok bi inflacija bila niža, osobito u nastavku projekcijskog razdoblja. Alternativni su scenariji podrobno opisani u Okviru 2.