Izvješće o digitalnom euru
ESB je 2. listopada 2020. objavio izvješće o digitalnom euru.
U izvješću se, sa stajališta Eurosustava, razmatra izdavanje digitalne valute središnje banke (engl. central bank digital currency, CBDC), digitalnog eura. Digitalni euro treba shvatiti kao novac središnje banke koji se u digitalnom obliku stavlja na raspolaganje građanima i poduzećima za plaćanja malih vrijednosti. Bio bi dostupan uz gotovinu i depozite središnje banke.
Vidi sažetak.
Razlozi za izdavanje digitalnog eura
Digitalnim eurom moglo bi se pridonijeti ciljevima Eurosustava jer bi se građanima omogućio pristup sigurnom novcu u digitalnom svijetu koji se brzo mijenja.
Digitalni euro bio bi novac središnje banke dostupan u digitalnom obliku za plaćanja malih vrijednosti.
- U različitim bi budućim scenarijima digitalni euro mogao biti održivo rješenje za ostvarenje ciljeva Eurosustava povezanih s osnovnim centralnobankarskim funkcijama i općim gospodarskim politikama EU-a ako svojim oblikom bude zadovoljavao zahtjeve povezane s pojedinačnim scenarijima.
- Digitalni euro mogao bi se izdati 1) radi potpore digitalizaciji europskog gospodarstva i strateške neovisnosti Europske unije, 2) kao odgovor na znatno smanjenu uporabu gotovine kao sredstva plaćanja, 3) ako postoji znatna mogućnost da će se u europodručju proširiti uporaba stranih digitalnih valuta središnjih banaka ili privatnih digitalnih sustava plaćanja, 4) kao novi kanal transmisije monetarne politike, 5) kako bi se smanjili rizici za normalno pružanje platnih usluga, 6) kako bi se ojačala međunarodna uloga eura i 7) kako bi se smanjili ukupni troškovi i ekološki otisak monetarnih i platnih sustava.
- Ako se određeni scenarij ostvari, to još ne mora značiti da je potrebno izdati digitalni euro. Njegovo izdavanje ovisi i o odgovarajućoj dostupnosti alternativnih rješenja.
S obzirom na moguće prednosti digitalnog eura i stalne promjene u malim plaćanjima Eurosustav bi se trebao pripremiti za izdavanje digitalnog eura.
Vidi 2. dio.
Moguće posljedice digitalnog eura
Eurosustav bi digitalni euro oblikovao tako da se izbjegnu moguće neželjene posljedice za ispunjavanje njegove zadaće, za financijsku industriju i za gospodarstvo u širem smislu.
- Digitalni euro treba oblikovati tako da se izbjegnu moguće neželjene posljedice njegova izdavanja, odnosno ograniči mogući nepovoljni utjecaj na monetarnu politiku i financijsku stabilnost te na usluge bankarskog sektora, kao i da se smanje mogući povezani rizici.
- Trebalo bi izbjegavati prekomjernu uporabu digitalnog eura za ulaganje i povezani rizik od iznenadnih velikih prelazaka s bankovnih depozita na digitalni euro. Digitalni euro trebao bi biti dostupan preko nadziranih posrednika, a rizike povezane s IT projektom (na primjer kašnjenja i neočekivani troškovi) treba svesti na najmanju mjeru. Eurosustav bi trebao u najvećoj mjeri postupati u skladu s regulatornim standardima, čak i kada to nije dužan činiti, osim ako takvo postupanje očito ne bi bilo u javnom interesu.
- U usporedbi s alternativnim sredstvima postizanja ciljeva Eurosustava digitalni euro trebao bi se pokazati učinkovitim. Trebalo bi utvrditi uvjete za njegovu uporabu izvan europodručja. Usluge povezane s digitalnim eurom morat će biti vrlo otporne na prijetnje za kibersigurnost.
Vidi 3. dio.
Pravna pitanja
Eurosustav mora riješiti važna pravna pitanja povezana s digitalnim eurom, uključujući pravnu osnovu izdavanja, pravne posljedice različitih obilježja te primjenjivost prava EU-a na Eurosustav kao izdavatelja.
- Pravna osnova izdavanja digitalnog eura oblikovala bi se u skladu s odlukama o obilježjima.
- Primarno pravo EU-a ne isključuje mogućnost izdavanja digitalnog eura kao zakonskog sredstva plaćanja, iz čega proizlazi da bi ga primatelji plaćanja morali prihvaćati.
- Određeni praktični mehanizmi pristupa digitalnom euru i njegove distribucije u pravilu bi se mogli eksternalizirati, ali bi morali biti pod strogim nadzorom Eurosustava.
Vidi 4. dio.
Mogući funkcionalni oblici digitalnog eura
U izvješću se namjerno ne zagovara određeni oblik digitalnog eura. Moguća rješenja moraju zadovoljiti više načela i kriterija o kojima se govori u izvješću te biti u skladu s mjerodavnim zakonodavstvom.
- Digitalni euro može se oblikovati tako da njegova obilježja budu u skladu s osnovnim načelima Eurosustava i kriterijima utvrđenima u izvješću.
- Utvrđena su dva oblika digitalnog eura koja bi imala željena obilježja: izvanmrežni i mrežni. Ti su oblici kompatibilni i mogli bi se ponuditi istodobno u mjeri u kojoj su oba u skladu s osnovnim načelima i zadovoljavaju utvrđene opće kriterije.
Vidi 5. dio.
Tehnički i organizacijski aspekti usluga povezanih s digitalnim eurom
U tom se dijelu opisuju odabrane mogućnosti za tehničko uvođenje digitalnog eura na razini pozadinske infrastrukture i rješenja za pristup krajnjih korisnika.
Osnovna pozadinska infrastruktura za pružanje digitalnog eura može biti centralizirana tako da se transakcije evidentiraju u glavnoj knjizi središnje banke ili donekle decentralizirana tako da se dio odgovornosti prenese na korisnike i/ili nadzirane posrednike, čime bi se omogućilo pružanje digitalnog eura koji glasi na donositelja. Bez obzira na odabrani pristup, pozadinsku infrastrukturu u konačnici bi trebala kontrolirati središnja banka.
Različiti pristupi pozadinskoj infrastrukturi
- Izravni i posredni model najviše se razlikuju po ulozi koju bi u njima imao privatni sektor. Dok bi u izravnom modelu nadzirani posrednici imali samo selekcijsku ulogu, u posrednom modelu imali bi važniju ulogu, koja bi uključivala onu posrednika za namiru. U oba bi slučaja privatni sektor mogao stvoriti nova društva za usluge povezane s digitalnim eurom.
- Rješenja za pristup krajnjih korisnika infrastrukturi digitalnog eura mogla bi se zasnivati na hardveru ili softveru odnosno njihovu spoju. U svakom slučaju, za pristup preko prednjih korisničkih sučelja potrebno je pronaći rješenja pouzdane autentifikacije i identifikacije klijenata.
- Rješenja za krajnje korisnike i eventualni privatni sustavi uključeni u pružanje usluga povezanih s digitalnim eurom trebali bi biti povezani s pozadinskom infrastrukturom središnje banke na način koji u najvećoj mjeri štiti od rizika neopravdanog stvaranja jedinica digitalnog eura bez odobrenja središnje banke.
Vidi 6. dio.
Daljnje aktivnosti
Kako bi se odgovorilo na otvorena pitanja koja se postavljaju u izvješću, Eurosustav će sredinom 2021. odlučiti hoće li započeti projekt digitalnog eura, koji bi počeo fazom istraživanja.
- Prije razmatranja izdavanja digitalnog eura potrebna je sveobuhvatna i uravnotežena ocjena poteškoća povezanih s digitalnim eurom i njegova potencijala u usporedbi s alternativnim rješenjima sa stajališta politike. Institucije, građani i stručnjaci dat će važan doprinos toj ocjeni, među ostalim u sklopu javnog savjetovanja.
- Praktično eksperimentiranje potrebno je za testiranje funkcionalnih rješenja i ispitivanje njihove tehničke izvedivosti te sposobnosti da zadovolje potrebe budućih korisnika. U eksperimente bi trebalo uključiti privatni sektor i buduće korisnike u mjeri u kojoj je to potrebno. U toj fazi ne bi se trebao dovoditi u pitanje ishod odlučivanja Eurosustava niti bi se Eurosustav trebao obvezivati na pružanje digitalnog eura.
- Kako bi se odgovorilo na otvorena pitanja koja se postavljaju u izvješću, Eurosustav će sredinom 2021. razmotriti hoće li započeti projekt digitalnog eura, pri čemu bi mogao pokrenuti fazu istraživanja s ciljem razvoja minimalnog održivog proizvoda.
- Osim provedbe koncepcijske analize i praktičnog eksperimentiranja, Eurosustav bi trebao uključiti europske i međunarodne institucije, forume i tijela koja određuju standarde kako bi digitalni euro zadovoljio očekivanja budućih dionika.
Vidi 7. dio.