Naš cilj stabilnosti cijena i preispitivanje strategije
Naša je zadaća održavati stabilnost cijena. Gospodarstvo se znatno promijenilo od 2003., kada smo proveli prethodno preispitivanje strategije. Naš cilj stabilnosti cijena mora ostati jasan, predvidljiv i lako razumljiv u gospodarskom okružju koje se mijenja. Upravno vijeće stoga je odredilo inflacijski cilj kao stopu od 2 % u srednjoročnom razdoblju.
Zašto je cilj stabilnosti cijena bio obuhvaćen preispitivanjem strategije?
Stabilne cijene dobre su za gospodarstvo
Cijene su svima važne, posebno ako se znatno ili nepredvidljivo mijenjaju. Za gospodarstvo je najbolje kada su cijene, općenito gledano, stabilne. Ako su cijene stabilne, novac zadržava vrijednost a građani i poduzeća mogu bolje planirati potrošnju i ulaganje. Gospodarstvo zato raste, što pridonosi otvaranju radnih mjesta i blagostanju.
Naša je zadaća održavati stabilnost cijena
Činimo to održavajući inflaciju – odnosno stopu promjene opće razine cijena dobara i usluga kroz vrijeme – niskom, stabilnom i predvidljivom.
Zašto smo preispitivali svoj cilj?
U novom gospodarskom okružju...
Gospodarsko okružje danas je znatno drukčije nego u 2003. Više ne sprječavamo pretjerani rast inflacije, sada moramo spriječiti njezin prevelik pad. Brojni su razlozi za smanjenje inflacije u posljednjih nekoliko godina. Odnose se na način funkcioniranja gospodarstva a središnje banke ne kontroliraju sva kretanja u gospodarstvu.
... potreban je novi inflacijski cilj
Nama u ESB‑u jasno je da stabilnost cijena znači da inflacija ne smije biti ni preniska ni previsoka. Stoga ciljamo stopu inflacije od 2 % u srednjoročnom razdoblju. Riječ je o simetričnom ciljanju inflacije, što znači da je preniska inflacija jednako nepovoljna kao i previsoka. Obje su jednako nepoželjne.
Zašto je preniska stopa inflacije loša?
Preniska inflacija zapravo nije dobra za gospodarstvo
Povećanja cijena trebala bi biti toliko mala da ni za građane ni za poduzeća ne nastanu problemi koji proizlaze iz visoke inflacije, ali dovoljno velika da se izbjegnu loši scenariji koji su mogući ako stopa inflacije padne na preniske razine. Inflacija koja je preniska često uzrokuje smanjenje potrošnje dobara i usluga, slabiju uspješnost poduzeća i manja povećanja plaća zaposlenih.
Rizik deflacije
Kada gospodarska aktivnost pada, u pravilu pada i inflacija. Ako je inflacija na početku recesije već preniska, zamislivo je da će postati negativna. Ako opća razina cijena stalno pada, što je pojava koja se naziva deflacijom, stvara se začarani krug u gospodarstvu. Na primjer, očekujemo li pad cijena, skloni smo odgoditi kupnju danas kako bismo iskoristili prednost nižih cijena sutra. Budu li se svi tako ponašali, mogli bi ozbiljno ugroziti gospodarsku aktivnost. Određivanjem ciljane stope inflacije od 2 % u srednjoročnom razdoblju možemo stvoriti zaštitni sloj kojim bi se izbjegao takav scenarij.
Želimo da naš inflacijski cilj bude lako razumljiv
Jasan inflacijski cilj može bolje utjecati na očekivanja
Inflacija koja je predugo preniska može utjecati na očekivanja o budućem kretanju cijena. Kupci i vlasnici poduzeća koji su se naviknuli na vrlo nisku inflaciju mogu očekivati da će ona ostati niska. Ta su očekivanja važna jer se u skladu s njima donose odluke o potrošnji, pozajmljivanju i ulaganju.
Zato naš inflacijski cilj mora biti jasan, predvidljiv i lako razumljiv. Njime usmjeravamo očekivanja o promjenama cijena prema našim ciljnim razinama, što nam pomaže u održavanju stabilnosti cijena.
Kada bi očekivana razina bila znatno niža od naše ciljane razine, postalo bi vrlo teško upravljati stvarnim kretanjem cijena u gospodarstvu u skladu s ciljem. Održavanjem inflacije blizu našem cilju možemo pridonijeti sprječavanju nastanka takvih očekivanja.
VIŠE
Povremeni radovi
KLJUČNE TEME PREISPITIVANJA STRATEGIJE
TRAŽITE NAJNOVIJE INFORMACIJE O PREISPITIVANJU STRATEGIJE?
PROČITAJTE IH U NASTAVKU.