- OBJAVA NA ESB‑OVU BLOGU
Zašto je Europi potreban digitalni euro
28. lipnja 2023.
Uvođenje digitalnog eura korak je koji moramo poduzeti kako bi naš monetarni sustav držao korak s razvojem na području digitalizacije. Digitalni euro imat će važna obilježja koja ima gotovina: bit će lako dostupan i jednostavan za uporabu te će istodobno štititi vašu privatnost.
Naš se svijet mijenja. Digitalizacija je preobrazila društvo na načine koji bi prije tek deset godina bili teško zamislivi. Mijenjaju se i naše platne navike, sve češće biramo digitalna plaćanja. Pandemija bolesti COVID‑19 ubrzala je tu promjenu.
Središnje banke u cijelom svijetu sada rade na dopuni javnog novca koji je trenutačno dostupan, odnosno gotovine, centralnobankarskim digitalnim novcem. U europodručju digitalni euro bio bi digitalno sredstvo plaćanja kojim bi se svi mogli svugdje besplatno služiti.
No gotovina ostaje važna. Ona je i dalje omiljeno sredstvo plaćanja kada je riječ o plaćanjima malih vrijednosti u fizičkim trgovinama i transakcijama između fizičkih osoba. Većina stanovnika europodručja želi zadržati mogućnost plaćanja novčanicama i kovanicama. Zato se Europska komisija i Europska središnja banka (ESB) ustrajno zalažu za to da gotovina i dalje bude općeprihvaćena i dostupna u svih 20 država europodručja.
Činjenica je, međutim, da se u mnogim dijelovima svijeta, pa tako i u Europi, gotovina sve manje rabi kao sredstvo plaćanja. U prelasku na istinski digitalno gospodarstvo prilagodba gotovine digitalnom dobu logičan je sljedeći korak.
Postojanje dviju opcija, odnosno eura u gotovinskom i digitalnom obliku, omogućilo bi slobodan izbor sredstva plaćanja. Nitko ne bi bio isključen digitalizacijom plaćanja. Ključno je da bi se Europljanima ponudila mogućnost digitalnog plaćanja u cijelom europodručju, od Dublina do Nikozije i od Lisabona do Helsinkija.
Za potrošače bi digitalni euro imao mnoge praktične prednosti. Mogli bi se njime jednostavno i besplatno služiti. Bez obzira na to gdje se nalaze u europodručju, mogli bi svugdje besplatno plaćati digitalnim eurom, na primjer služeći se digitalnim novčanikom na telefonu. Pritom nije riječ samo o internetskim plaćanjima, digitalni euro bio bi sredstvo i izvanmrežnih plaćanja.
Zaštita privatnosti među ključnim je obilježjima digitalnog eura. ESB ne bi imao uvid u osobne podatke ni obrasce plaćanja korisnika. Izvanmrežno plaćanje digitalnim eurom omogućilo bi veći stupanj zaštite podataka u odnosu na sve trenutačno dostupne metode digitalnog plaćanja.
Osim toga, digitalnim eurom smanjile bi se naknade povezane s plaćanjem za potrošače jer bi se potaknulo tržišno natjecanje u Europi. Trenutačno dvije trećine europskih digitalnih plaćanja malih vrijednosti obrađuje tek nekoliko globalnih poduzeća. Zbog snažnijeg tržišnog natjecanja i kupci i trgovci manje bi plaćali za te usluge.
Za banke i druge pružatelje platnih usluga digitalni euro potaknuo bi inovacije i dao zamah razvoju novih paneuropskih platnih i financijskih usluga. Osim toga, olakšao bi im tržišno natjecanje s velikim financijskotehnološkim poduzećima izvan Europe. U digitalni euro bili bi ugrađeni zaštitni mehanizmi, primjerice ograničenja iznosa koje bi pojedinci mogli držati, kako ne bi bilo znatnog odljeva depozita iz banaka. No korisnici koji žele prekoračiti ograničenje pri plaćanju mogli bi to učiniti ako povežu digitalni novčanik s bankovnim računom.
Digitalni euro imao bi i važne strateške prednosti. Europa, kao najveće jedinstveno tržište na svijetu, ne može biti pasivna dok sve druge jurisdikcije napreduju. Bude li dopuštena šira uporaba drugih centralnobankarskih digitalnih valuta u prekograničnim plaćanjima, euro, koji je trenutačno druga najvažnija svjetska valuta nakon američkog dolara, mogao bi postati manje atraktivan. Osim toga, euro bi mogao biti izloženiji konkurenciji opcija poput globalnih stabilnih kriptokovanica. Navedeno bi u konačnici moglo ugroziti našu monetarnu suverenost i stabilnost europskog financijskog sektora.
Digitalnim eurom također bi se pridonijelo cjelovitosti i sigurnosti europskog platnog sustava u vrijeme zaoštravanja geopolitičkih napetosti i veće izloženosti napadima na našu ključnu infrastrukturu. Budemo li se oslanjali na europsku infrastrukturu, sustav će biti otporniji na poremećaje, uključujući kibernapade i prekide napajanja.
Tek smo na početku ovog uzbudljivog novog projekta. Europska komisija danas predstavlja svoj zakonodavni prijedlog. ESB će ove jeseni dovršiti fazu istraživanja usmjerenu na oblikovanje i distribuciju digitalnog eura. Potom će odlučiti hoće li pokrenuti pripremnu fazu radi razvoja i ispitivanja nove digitalne valute.
Naše povjerenje u sve oblike novca zasniva se na centralnobankarskom novcu, koji je ključan i za stabilnost i otpornost našega platnog sustava. On je uporište europskog financijskog sustava i monetarne unije. Uvođenjem digitalnog eura očuvala bi se uloga centralnobankarskog novca: euro bi i dalje bio euro, bez obzira na to je li u gotovinskom ili digitalnom obliku.
Naš monetarni sustav, u čijem je središtu naša zajednička valuta, mora držati korak s razvojem na području digitalizacije. Zalažemo se kako bi se taj cilj ostvario.
Ovaj je tekst objavljen i kao kolumna u nekoliko europskih novina.