Eurosustav prelazi na sljedeću fazu projekta digitalnog eura

30. listopada 2025.

• Cilj nove faze tehnička je spremnost za prvo izdavanje.
• Bude li tijekom 2026. donesena potrebna zakonodavna osnova, probne aktivnosti mogle bi početi 2027. a Eurosustav bi trebao biti spreman za moguće prvo izdavanje digitalnog eura tijekom 2029.
• Pripremna faza započeta u studenome 2023. uspješno je završena.

Upravno vijeće Europske središnje banke (ESB) odlučilo je prijeći na sljedeću fazu projekta digitalnog eura. Donijelo je tu odluku po uspješnom završetku pripremne faze, koju je Eurosustav započeo u studenome 2023. i kojom su postavljeni temelji za izdavanje digitalnog eura.

Odluka Upravnog vijeća u skladu je sa zahtjevom europskih čelnika da se ubrza napredak u projektu digitalnog eura istaknutim na sastanku na vrhu država europodručja u listopadu 2025. Uvođenjem digitalnog eura sačuvat će se sloboda izbora i privatnost Europljana te zaštititi monetarna suverenost i gospodarska sigurnost Europe. Potaknut će se inovacije u plaćanjima i pridonijeti konkurentnosti, otpornosti i uključivosti europskih plaćanja. Eurosustav će pripreme provoditi fleksibilno imajući u vidu da zakonodavni postupak još nije dovršen i u skladu s pozivima čelnika europodručja da što prije bude spreman za moguće izdavanje digitalnog eura.

Konačna odluka Upravnog vijeća ESB‑a o tome hoće li se digitalni euro izdavati i od kojeg datuma donijet će se tek nakon donošenja potrebne zakonodavne osnove. Budu li suzakonodavci EU‑a donijeli Uredbu o uvođenju digitalnog eura tijekom 2026., probne aktivnosti i početne transakcije mogle bi započeti sredinom 2027. Cijeli Eurosustav potom bi trebao biti spreman za moguće prvo izdavanje digitalnog eura tijekom 2029.

»Euro, naš zajednički novac, pouzdan je znak europskog jedinstva«, rekla je predsjednica ESB‑a Christine Lagarde. »Radimo na tome da njegov najopipljiviji oblik, eurogotovina, bude prikladan i ubuduće, tako što redizajniramo i moderniziramo novčanice te pripremamo izdavanje digitalne gotovine.«

Platne navike mijenjaju se, manje je gotovinskih plaćanja, a više digitalnih transakcija, pa je potreba za javnim digitalnim sredstvom plaćanja, koje bi bilo dopuna gotovini, sve veća. Digitalni euro rabio bi se usporedno s gotovinom i u digitalnim plaćanjima imao prednosti koje ima gotovina: jednostavnost, privatnost, pouzdanost i dostupnost u cijelom europodručju. Osim Uredbe o uvođenju digitalnog eura, ESB podupire i prijedlog Europske komisije za jačanje prava na plaćanje gotovim novcem.

Eurosustav će se usredotočiti na sljedeća tri glavna područja:

• tehnička spremnost: razvoj tehničkih temelja digitalnog eura, uključujući početnu uspostavu sustava i probne aktivnosti
• aktivnosti s tržišnim sudionicima: suradnja s pružateljima platnih usluga, trgovcima i potrošačima radi dovršetka pravilnika, provedbe istraživanja o korisničkom iskustvu i testiranja sustava probnim aktivnostima
• podrška zakonodavnom postupku: nastavak pružanja tehničkih informacija suzakonodavcima EU‑a i druga potrebna podrška zakonodavnom postupku.

»Nije riječ o isključivo tehničkom projektu, nego o zajedničkom zalaganju za europski monetarni sustav otporan na buduće promjene«, rekao je član Izvršnog odbora ESB‑a i predsjednik Radne skupine na visokoj razini za digitalni euro Piero Cipollone. »Zahvaljujući digitalnom euru moći ćemo uživati prednosti gotovine i u digitalnom dobu. Njegovim uvođenjem povećat će se otpornost europskih plaćanja, smanjiti troškovi trgovaca i stvoriti platforma za inovacije, širenje i natjecanje privatnih poduzeća.«

Transparentnost i bliska suradnja s dionicima bile su i ostat će ključne za projekt. Eurosustav je imao velike koristi od povratnih informacija europskih donositelja odluka, tržišnih sudionika i potencijalnih korisnika te će i dalje aktivno surađivati sa širokim rasponom dionika.

Eurosustav će daljnje pripreme za uvođenje digitalnog eura provoditi fleksibilno te u skladu sa zakonodavnim postupkom. Stoga će se aktivnosti organizirati u modulima kako bi se omogućilo postupno proširenje i ograničile financijske obveze.

Konačni troškovi razvoja i operativni troškovi povezani s digitalnim eurom ovisit će o konačnom dizajnu, među ostalim o komponentama i povezanim uslugama koje će trebati razviti. Zbog aktivnosti u pripremnoj fazi procjenjuje se da će ukupni troškovi razvoja, koji uključuju i eksterno^[1] i interno razvijene komponente, iznositi oko 1,3 milijarde eura do prvog izdavanja, za koje se u ovom trenutku očekuje da će se dogoditi tijekom 2029. Predviđa se da će poslije 2029. operativni troškovi iznositi otprilike 320 milijuna eura godišnje. Te bi troškove snosio Eurosustav kao što snosi i troškove proizvodnje i izdavanja euronovčanica, koje su, kao i digitalni euro, javno dobro. Kao što je slučaj s novčanicama, očekuje se da će se ti troškovi pokriti emisijskom dobiti, čak i ako držanja u digitalnim eurima budu relativno malena u odnosu na novčanice u optjecaju.

Završetak pripremne faze važna je točka u projektu digitalnog eura. Nalazi iz faze istraživanja, koja je provedena u razdoblju od 2020. do 2023., poslužili su kao polazište u usavršavanju praktičnog dizajna. Ključna postignuća uključuju: (1) izradu nacrta pravilnika o shemi digitalnog eura, (2) odabir pružatelja komponenata digitalnog eura i povezanih usluga, (3) uspješno upravljanje inovacijskom platformom za eksperimentiranje i suradnju s tržišnim sudionicima te (4) istraživanje tehničke radne skupine o uključivanju digitalnog eura u ekosustav plaćanja. Zaključak tog istraživanja, koje su proveli ESB i tržišni sudionici u Odboru za plaćanja malih vrijednosti u eurima, jest da bi digitalni euro mogao potaknuti natjecanje na europskom tržištu. Banke i drugi pružatelji platnih usluga imali bi izravne koristi od distribucije digitalnog eura. Osim toga, njegovi otvoreni standardi omogućili bi pružateljima platnih usluga poslovanje u cijelom europodručju i bez vlastitih prihvatnih mreža te povezivanje digitalnog eura s postojećim rješenjima za plaćanja (tzv. co‑badging).

ESB je suzakonodavcima EU‑a na zahtjev pružao tehničke informacije, čime je podupro zakonodavni postupak. Te su informacije pokazale da bi troškovi banaka povezani s digitalnim eurom bili ograničeni, blizu početnim procjenama Europske komisije i slični troškovima provedbe Direktive o platnim uslugama. Iz njih se vidjelo i to da zahvaljujući zaštitnim mehanizmima ugrađenim u dizajn digitalnog eura, primjerice ograničenju držanja, ne bi nastali rizici za financijsku stabilnost.

Kako bi dizajn digitalnog eura zadovoljio potrebe europskih građana i trgovaca, Eurosustav je proveo opsežno istraživanje o korisničkom iskustvu usmjereno na ranjive skupine i male trgovce. Iz nalaza tog istraživanja, koji su dostupni u danas objavljenom zasebnom izvješću, vidljiva je potreba za jednostavnim, pouzdanim i sigurnim iskustvom plaćanja.

Ti su rezultati potvrda ESB‑ova opredjeljenja za razvoj digitalnog eura koji služi svima i kojim se potiče financijski razvoj Europe te koji je osmišljen kako bi osnažio građane, potaknuo inovacije i povećao otpornost našeg monetarnog sustava.

Predstavnici medija mogu se obratiti Georgini Garriga Sánchez, tel. +49 69 1344 95368.