Ključni podatci

1. Izvješće o poslovanju

1.1. Svrha izvješća o poslovanju ESB‑a

Izvješće o poslovanju^[1] sastavni je dio godišnjih financijskih izvještaja ESB‑a, kojem je svrha pružanje osnovnih informacija povezanih s financijskim izvještajima.^[2] Budući da ESB poduzima aktivnosti i operacije radi ostvarenja svojih ciljeva politike, financijsko stanje i rezultate ESB‑a treba promatrati u odnosu na njegove mjere politike.

Stoga se u izvješću o poslovanju govori o glavnim zadaćama i aktivnostima ESB‑a te njihovu utjecaju na financijske izvještaje ESB‑a. Osim toga izvješće o poslovanju sadržava analizu glavnih kretanja u bilanci i računu dobiti i gubitka tijekom godine te informacije o financijskim sredstvima ESB‑a. Naposljetku, sadržava i opis okružja rizika u kojem ESB djeluje, odnosno informacije o specifičnim rizicima kojima je ESB izložen te politikama upravljanja rizicima kojima se služi kako bi te rizike smanjio.

1.2. Glavne zadaće i aktivnosti

ESB je u Eurosustavu, u kojem je i 19 nacionalnih središnjih banaka država članica Europske unije (EU) čija je valuta euro. Primarni cilj Eurosustava jest održati stabilnost cijena.^[3] ESB svoje zadaće obavlja kako je opisano u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije^[4] i Statutu Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke (Statut ESSB‑a)^[5] (Slika 1.). ESB ne provodi aktivnosti kako bi ostvario dobit, nego da bi ispunio svoj cilj.

Operacije monetarne politike Eurosustava evidentirane su u financijskim izvještajima ESB‑a i nacionalnih središnjih banaka europodručja u skladu s načelom decentralizirane provedbe monetarne politike u Eurosustavu. Tablica 1. pruža pregled glavnih operacija i funkcija koje ESB obavlja u provedbi svojih zadaća te njihova utjecaja na financijske izvještaje ESB‑a.

1.3. Financijska kretanja

1.3.1. Bilanca

U razdoblju od 2017. do 2021. na kretanja u bilanci ESB‑a uglavnom su utjecale izravne kupnje vrijednosnih papira koje je ESB provodio u sklopu provedbe monetarne politike Eurosustava (Grafikon 1.). Bilanca ESB‑a porasla je u 2018. godini, i to uglavnom zbog neto kupnji u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira (engl. asset purchase programme, APP)^[6]. Neto kupnje u sklopu tog programa obustavljene su u prosincu 2018. i ponovno su počele u studenome 2019. Zbog toga je bilanca ESB‑a u 2019. rasla sporije a rastu su prije svega pridonijela povećanja tržišne vrijednosti ESB‑ovih deviznih pričuva i vrijednosti euronovčanica u optjecaju. U 2020. Upravno vijeće odlučilo je donijeti sveobuhvatan paket mjera monetarne politike kako bi se smanjio učinak pandemije bolesti COVID‑19 i, među ostalim, pokrenuo hitni program kupnje zbog pandemije (engl. pandemic emergency purchase programme, PEPP)^[7], zbog čega je bilanca dodatno porasla. Neto kupnje u sklopu APP‑a i PEPP‑a nastavile su se u 2021., što je također pridonijelo daljnjem rastu bilance ESB‑a.

Bilanca ESB‑a povećala se u 2021. za 110,8 mlrd. EUR na 680,1 mlrd. EUR, uglavnom zbog ESB‑ova udjela kupnji vrijednosnih papira u sklopu PEPP‑a i APP‑a. Te su kupnje dovele do povećanja portfelja vrijednosnih papira koji se drže za potrebe monetarne politike a gotovinska namira tih kupnji u sustavu TARGET2 dovela je do odgovarajućeg povećanja obveza unutar Eurosustava. To je povećanje u obvezama unutar Eurosustava više nego neutralizirano gotovinom dobivenom od ESB‑ovih klijenata izvan europodručja u sustavu TARGET2, zbog čega su porasle i ostale obveze.

Rastu bilance ESB‑a pridonijeli su, osim toga, povećanja vrijednosti euronovčanica u optjecaju te rast tržišne vrijednosti ESB‑ovih deviznih pričuva.

Na kraju 2021. godine 65 % ukupne imovine ESB‑a bili su vrijednosni papiri koji se drže za potrebe monetarne politike nominirani u eurima. Pod tom bilančnom stavkom ESB drži vrijednosne papire kupljene u sklopu programa za tržišta vrijednosnih papira (engl. securities markets programme, SMP), prvog, drugog i trećeg CBPP‑a (CBPP1, CBPP2 i CBPP3), ABSPP‑a, PSPP‑a i PEPP‑a.

ESB je u 2021. na temelju odgovarajućih odluka Upravnog vijeća nastavio provoditi neto kupnje vrijednosnih papira u sklopu APP‑a i PEPP‑a, uključujući reinvestiranje glavnica dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu tih programa. Zbog tih se kupnji portfelj vrijednosnih papira koje ESB drži za potrebe monetarne politike povećao za 96,4 mlrd. EUR na 445.4 mlrd. EUR (Grafikon 2.), pri čemu je povećanje najvećim dijelom posljedica kupnji u sklopu PEPP‑a. Držanja u sklopu SMP‑a te prvog i drugog CBPP‑a smanjila su se za 1,3 mlrd. EUR zbog otkupa.

U prosincu 2021. Upravno vijeće najavilo je^[8] da će povećati neto kupnje u sklopu APP‑a te da će se one provoditi mjesečnom dinamikom od 40 mlrd. EUR u drugom tromjesečju i 30 mlrd. EUR u trećem tromjesečju 2022. Od listopada 2022. neto kupnje vrijednosnih papira i dalje će se provoditi mjesečnom dinamikom od 20 mlrd. EUR onoliko dugo koliko to bude potrebno za jačanje akomodativnog utjecaja ESB‑ovih ključnih kamatnih stopa i prestat će nedugo prije nego što Upravno vijeće počne povećavati ključne kamatne stope ESB‑a. Osim toga Upravno vijeće odlučilo je obustaviti neto kupnje vrijednosnih papira u sklopu PEPP‑a na kraju ožujka 2022., ali one mogu ponovno početi ako to bude potrebno za odgovor na negativne šokove povezane s pandemijom. Eurosustav će i dalje u cjelini reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu APP‑a i PEPP‑a u skladu s odlukom Upravnog vijeća.

Kada je riječ o aktivnim programima za vrijednosne papire koji se drže za potrebe monetarne politike, odnosno APP‑u i PEPP‑u, vrijednosni papiri koje je ESB držao na kraju 2021. imali su diversificiran profil dospijeća^[9] (Grafikon 3.).

U 2021. ukupna eurska protuvrijednost deviznih pričuva ESB‑a – koje se sastoje od zlata, posebnih prava vučenja, američkog dolara, japanskog jena i kineskog juana renminbija – povećala se za 4,5 mlrd. EUR na 80,3 mlrd. EUR.

Eurska protuvrijednost zlata i potraživanja u zlatu ESB‑a povećala se u 2021. za 1,1 mlrd. EUR na 26,1 mlrd. EUR (Grafikon 4.) zbog povećanja tržišne cijene zlata izražene u eurima, a količina zlata u uncama čistog zlata nije se mijenjala. To je povećanje prouzročilo i jednak porast salda na ESB‑ovim računima revalorizacije za zlato (vidi odjeljak 1.3.2. Financijska sredstva).

Devizna sredstva ESB‑a^[10] u američkim dolarima, japanskim jenima i kineskim juanima renminbijima, izražena u eurima, povećala su se za 2,9 mlrd. EUR na 53,0 mlrd. EUR (Grafikon 5.), uglavnom zbog aprecijacije američkog dolara u odnosu na euro. Zbog aprecijacije američkog dolara povećala su se i salda na računima revalorizacije ESB‑a (vidi odjeljak 1.3.2. Financijska sredstva).

Američki dolar bio je i dalje glavna sastavnica deviznih sredstava ESB‑a. Na kraju 2021. približno 77 % ukupnih deviznih sredstava ESB‑a bilo je u američkim dolarima.

Upravljanje ulaganjem deviznih sredstava u ESB‑u ima tri faze. Prvo, upravitelji rizicima u ESB‑u izrađuju strateški referentni portfelj, koji odobrava Upravno vijeće. Drugo, upravitelji portfeljima u ESB‑u izrađuju taktički referentni portfelj, koji odobrava Izvršni odbor. Treće, aktivnosti povezane s ulaganjima dnevno decentralizirano provode nacionalne središnje banke.

Devizna sredstva ESB‑a uglavnom se ulažu u vrijednosne papire i depozite na novčanom tržištu ili se drže na tekućim računima (Grafikon 6.). Vrijednosni papiri u tom portfelju vrednuju se po tržišnim cijenama na kraju godine.

Devizna sredstva ESB‑a namijenjena su financiranju mogućih intervencija na deviznom tržištu. Zbog toga se deviznim sredstvima ESB‑a upravlja u skladu s trima ciljevima, a to su likvidnost, sigurnost i prinosi, navedeno redoslijedom važnosti. Taj portfelj stoga se uglavnom sastoji od vrijednosnih papira s kratkim dospijećima (Grafikon 7.).

U 2021. vrijednost portfelja vlastitih sredstava povećala se za 0,4 mlrd. EUR na 21,1 mlrd. EUR (Grafikon 8.), uglavnom zbog ulaganja iznosa koje su uplatile nacionalne središnje banke europodručja u 2021. kao prvi obrok uvećanih udjela u upisanom kapitalu ESB‑a po izlasku središnje banke Bank of England iz ESSB‑a (vidi odjeljak 1.3.2. Financijska sredstva). To je povećanje djelomično neutralizirano, i to prije svega smanjenjem tržišne vrijednosti vrijednosnih papira koji se drže u portfelju vlastitih sredstava, u kojem su uglavnom vrijednosni papiri nominirani u eurima koji se vrednuju po tržišnim cijenama na kraju godine. U 2021. udio državnih dužničkih vrijednosnih papira u ukupnom portfelju bio je 72 %.

ESB je u 2021. odlučio upotrijebiti dio svojeg portfelja vlastitih sredstava za ulaganje u fond zelenih obveznica nominiranih u eurima za središnje banke (EUR BISIP G2) koji je osnovala Banka za međunarodne namire (engl. Bank for International Settlements, BIS) u siječnju 2021. Tim se ulaganjem dopunjuju izravne kupnje zelenih obveznica na sekundarnim tržištima. Udio zelenih ulaganja u portfelju vlastitih sredstava nastavio je postojano rasti s 3,5 % na kraju 2020. na 7,6 % na kraju 2021. ESB planira dodatno povećati taj udio sljedećih godina.

Portfelj vlastitih sredstava ESB‑a uglavnom se sastoji od ulaganja financijskih sredstava ESB‑a, odnosno uplaćenog kapitala, iznosa koji se drže u fondu opće pričuve i rezervacija za financijske rizike. Zbog reinvestiranja prihoda i vrednovanja vrijednosnih papira po tržišnim cijenama iznos portfelja vlastitih sredstava ne mora biti jednak iznosu spomenutih financijskih sredstava. Svrha portfelja jest osigurati prihode za pokriće dijela operativnih troškova ESB‑a nepovezanih s provedbom nadzornih zadaća.^[11] Ulaže se u imovinu nominiranu u eurima, pri čemu se poštuju ograničenja iz okvira za kontrolu rizika. Rezultat je struktura dospijeća (Grafikon 9.) koja je diversificiranija od strukture dospijeća portfelja deviznih pričuva.

Na kraju 2021. ukupna vrijednost euronovčanica u optjecaju iznosila je 1.544,4 mlrd. EUR, što je za 8 % više od njihove vrijednosti na kraju 2020. ESB‑u je dodijeljen udio od 8 % u ukupnoj vrijednosti euronovčanica u optjecaju i on je na kraju godine iznosio 123,6 mlrd. EUR. Budući da sam ne izdaje novčanice, ESB ima potraživanja unutar Eurosustava prema nacionalnim središnjim bankama europodručja čija je vrijednost jednaka vrijednosti euronovčanica u optjecaju.

ESB‑ove obveze unutar Eurosustava, koje se uglavnom sastoje od neto salda nacionalnih središnjih banaka europodručja u sustavu TARGET2 prema ESB‑u i ESB‑ovih obveza koje su proizišle iz prijenosa deviznih pričuva nacionalnih središnjih banaka europodručja na ESB kada su se te banke priključile Eurosustavu, u 2021. smanjile su se za 3,3 mlrd. EUR na 375,1 mlrd. EUR. Kretanje obveza unutar Eurosustava u razdoblju od 2017. do 2020. uglavnom je posljedica kretanja neto obveza u sustavu TARGET2 proizišlih iz ESB‑ovih neto kupnji vrijednosnih papira koji se drže za potrebe monetarne politike, a koji su namireni putem računa u sustavu TARGET2 (Grafikon 10.).

U 2021. utjecaj kupnji vrijednosnih papira za potrebe monetarne politike na neto obveze u sustavu TARGET2 bio je više nego neutraliziran, i to uglavnom povećanjem depozita ESB‑ovih klijenata izvan europodručja u sustavu TARGET2 i depozita nerezidenata europodručja koje je ESB primio u svojoj ulozi fiskalnog agenta te povećanjem gotovine koja je dobivena kao kolateral u operacijama pozajmljivanja vrijednosnih papira.

1.3.2. Financijska sredstva

Financijska sredstva ESB‑a sastoje se od kapitala, rezervacija za financijske rizike, računa revalorizacije i dobiti za godinu. Ta se financijska sredstva (1) ulažu u imovinu od koje se ostvaruju prihodi i/ili (2) rabe za izravno nadomještanje gubitaka nastalih zbog ostvarenja financijskih rizika. Na dan 31. prosinca 2021. financijska sredstva ESB‑a iznosila su ukupno 49,7 mlrd. EUR (Grafikon 11.). Riječ je o povećanju od 3,5 mlrd. EUR u odnosu na 2020., koje su prouzročila povećanja (1) salda na računima revalorizacije poslije aprecijacije američkog dolara u odnosu na euro te rast tržišnih cijena zlata izraženih u eurima u 2021., (2) uplaćenog kapitala i (3) rezervacija za financijske rizike^[12]. Tim povećanjima više je nego nadomještena manja dobit u 2021. u odnosu na 2020.

Nerealizirani dobitci od zlata, stranih valuta i vrijednosnih papira koji podliježu revalorizaciji cijena ne priznaju se kao prihodi u računu dobiti i gubitka, već se evidentiraju izravno na računima revalorizacije, koji se prikazuju na strani obveza u bilanci ESB‑a. Salda na tim računima mogu poslužiti za apsorpciju utjecaja eventualnih budućih nepovoljnih kretanja odgovarajućih cijena i/ili tečajeva te stoga jačaju otpornost ESB‑a na odnosne rizike. Salda na računima revalorizacije za zlato, strane valute i vrijednosne papire^[13] povećala su se u 2021. za 3,8 mlrd. EUR na 33,1 mlrd. EUR zbog povećanja salda na računima revalorizacije za strane valute, koje je bilo posljedica aprecijacije američkog dolara u odnosu na euro (Grafikon 12.), i povećanja tržišne cijene zlata izražene u eurima, koje je djelomično neutralizirano smanjenjem salda na računima revalorizacije za vrijednosne papire.

Nakon izlaska središnje banke Bank of England iz ESSB‑a u 2020. povećali su se udjeli preostalih nacionalnih središnjih banaka u upisanom kapitalu ESB‑a. Upravno vijeće odlučilo je da će preostale nacionalne središnje banke pokriti povučeni uplaćeni kapital središnje banke Bank of England u iznosu od 58 mil. EUR u 2020. i da će nacionalne središnje banke europodručja svoje uvećane udjele u upisanom kapitalu uplatiti u cijelosti u dvama jednakim godišnjim obrocima u 2021. i 2022. Nakon što su nacionalne središnje banke europodručja uplatile prvi obrok, uplaćeni kapital ESB‑a povećao se u 2021. za 0,6 mlrd. EUR na 8,3 mlrd. EUR. U 2022. povećat će se za dodatnih 0,6 mlrd. EUR i iznosit će 8,9 mlrd. EUR.^[14]

S obzirom na izloženost financijskim rizicima (vidi odjeljak 1.4.1. Financijski rizici), ESB održava rezervacije za financijske rizike. Visina tih rezervacija svake se godine revidira uzimajući u obzir cijeli niz čimbenika, uključujući razinu udjela rizične imovine, predviđene rezultate za sljedeću godinu i procjenu rizika. Rezervacije za financijske rizike, zajedno sa svim iznosima koji se drže u fondu opće pričuve ESB‑a, ne smiju prelaziti vrijednost kapitala koji su uplatile nacionalne središnje banke europodručja.

Zbog povećanja uplaćenog kapitala ESB‑a za 0,6 mlrd. EUR u 2021. najveći iznos rezervacija za financijske rizike povećao se za jednak iznos. Uzimajući u obzir rezultate procjene ESB‑ove izloženosti financijskim rizicima, Upravno vijeće odlučilo je izdvojiti 0,6 mlrd. EUR za ESB‑ove rezervacije za financijske rizike, tako da je iznos tih rezervacija dosegao najveći dopušteni iznos od 8,2 mlrd. EUR.

Dobit koja se ostvari od imovine i obveza ESB‑a u određenoj financijskoj godini može se upotrijebiti za apsorpciju mogućih gubitaka iz te godine. U 2021. dobit ESB‑a nakon prijenosa u rezervacije za financijske rizike iznosila je 0,2 mlrd. EUR (vidi odjeljak 1.3.3. Račun dobiti i gubitka).

1.3.3. Račun dobiti i gubitka

Poslije nekoliko godina rasta, koji je uglavnom bio posljedica rasta kamatnih prihoda od deviznih pričuva i vrijednosnih papira koji se drže za potrebe monetarne politike, godišnja dobit ESB‑a u 2019. dosegnula je svoju najvišu razinu, ali se u 2020. počela se smanjivati uglavnom zbog nižih prihoda od tih stavki.

U 2021. dobit ESB‑a iznosila je 192 mil. EUR (2020.: 1.643 mil. EUR). Smanjenje za 1.452 mil. EUR u odnosu na 2020. uglavnom je posljedica nižeg neto rezultata financijskih operacija, umanjenja i rezervacija za rizike, i to osobito zbog prijenosa u rezervacije za financijske rizike, te smanjenja neto kamatnih prihoda (Grafikon 13.).

Neto kamatni prihodi ESB‑a smanjili su se za 451 mil. EUR na 1.566 mil. EUR (Grafikon 14.), uglavnom zbog manjih kamatnih prihoda od vrijednosnih papira koji se drže za potrebe monetarne politike i od deviznih pričuva. Povećanje neto ostalih kamatnih prihoda samo je djelomično nadomjestilo ta smanjenja.

Neto kamatni prihodi od vrijednosnih papira koji se drže za potrebe monetarne politike smanjili su se za 331 mil. na 1.006 mil. EUR u 2021. (Grafikon 15.) uglavnom zbog negativnih neto kamatnih prihoda od portfelja PEPP‑a. Nastavak kupnji vrijednosnih papira javnog sektora u sklopu PEPP‑a, uz negativan prosječni prinos koji je bio posljedica niskih prinosa na državne obveznice europodručja za vrijeme provedbe tog programa (Grafikon 16.), doveo je do povećanja negativnih neto kamatnih prihoda od tog portfelja koji su iznosili 252 mil. EUR u 2021. u odnosu na negativne neto prihode u iznosu od 41 mil. EUR prethodne godine. Osim toga neto kamatni prihodi od portfelja SMP‑a te prvog i drugog CBPP‑a smanjili su se za 82 mil. EUR na 111 mil. EUR jer se zbog dospijeća vrijednosnih papira smanjila veličina portfelja. Naposljetku, neto kamatni prihodi od programa kupnje vrijednosnih papira (onih koji se drže u sklopu ABSPP‑a, CBPP3 i PSPP‑a) smanjili su se za 37 mil. na 1.147 mil. EUR, uglavnom zbog niže prosječne kamatne stope na vrijednosne papire koji se drže u sklopu ABSPP‑a.

U 2021. je od vrijednosnih papira koji se drže za potrebe monetarne politike ostvareno približno 64 % ukupnih neto kamatnih prihoda ESB‑a.

Neto kamatni prihodi od deviznih pričuva smanjili su se za 277 mil. EUR na 197 mil. EUR, uglavnom zbog manjih kamatnih prihoda ostvarenih od vrijednosnih papira nominiranih u američkim dolarima. Zbog nižih prinosa na obveznice nominirane u američkim dolarima tijekom većeg dijela 2020. i 2021. (Grafikon 17.) te prodaje i otkupa prethodno kupljenih obveznica s višim prinosom prosječna kamatna stopa koju je ESB ostvario od portfelja u američkim dolarima u 2021. dodatno se smanjila u odnosu na prethodnu godinu.

Kamatni prihodi od udjela ESB‑a u ukupnom broju euronovčanica u optjecaju i kamatni rashodi povezani s remuneracijom potraživanja nacionalnih središnjih banaka s osnove prenesenih deviznih pričuva iznosili su nula zbog kamatne stope od 0 % koju je Eurosustav rabio u glavnim operacijama refinanciranja u 2021.

Neto ostali kamatni prihodi povećali su se uglavnom zbog većih kamatnih prihoda od (1) računa koje u ESB‑u drže ESB‑ovi klijenti izvan europodručja u sustavu TARGET2, (2) operacija pozajmljivanja vrijednosnih papira koji se drže za potrebe monetarne politike i (3) depozita koje je ESB primio u ulozi fiskalnog agenta, a svi su ti kamatni prihodi porasli zbog većih prosječnih salda tijekom 2021. Ta su povećanja i više nego nadomjestila manje kamatne prihode od portfelja vlastitih sredstava u okružju niskih prinosa u europodručju (Grafikon 16.).

Neto rezultat financijskih operacija i umanjenja vrijednosti financijske imovine bio je gubitak od 139 mil. EUR u 2021. u odnosu na dobitak od 316 mil. EUR u 2020. (Grafikon 18.). Među glavnim su pokretačima bili neto realizirani gubitci od razlika u cijeni u 2021. (u 2020. od razlika u cijeni ostvareni su neto dobitci) te veći otpisi vrijednosnih papira nominiranih u američkim dolarima i eurima.

Neto realizirani gubitci od razlika u cijeni uglavnom su zabilježeni zbog razlika u cijeni vrijednosnih papira nominiranih u eurima i kamatnih ročnica nominiranih u američkim dolarima. Te gubitke samo su djelomično nadomjestili realizirani dobitci od razlika u cijeni vrijednosnih papira nominiranih u američkim dolarima, koji su i u 2021. bili pozitivni no manji nego prethodne godine, jer su prinosi na obveznice nominirane u američkim dolarima pred kraj 2021. počeli rasti nakon što su tijekom većeg dijela 2020. i 2021. bili stabilni.

Osim toga 31. prosinca 2021. ESB je u rezervacije za financijske rizike prenio iznos od 610 mil. EUR, pa se za toliko smanjila i dobit ESB‑a. Uzevši u obzir rezultate svoje procjene rizika, Upravno vijeće odlučilo je povećati rezervacije za financijske rizike na 8.194 mil. EUR, odnosno najveći dopušteni iznos koji je određen kao iznos uplaćenog kapitala nacionalnih središnjih banaka europodručja (vidi odjeljak 1.3.2. Financijska sredstva).

Ukupni operativni troškovi ESB‑a, uključujući amortizaciju i usluge proizvodnje novčanica, povećali su se za 39 mil. EUR na 1.238 mil. EUR (Grafikon 19.). Povećanje u odnosu na 2020. prije svega je bilo posljedica većih troškova za zaposlenike prouzročenih (1) većim troškovima povezanima s primanjima nakon prestanka zaposlenja zbog većeg troška tekućeg rada koji proizlazi iz godišnje aktuarske procjene i (2) većim prosječnim brojem zaposlenika u 2021. Administrativni troškovi malo su se povećali, uglavnom zbog većih troškova održavanja imovine.

Troškovi povezani s nadzorom banaka potpuno se nadoknađuju naknadama koje se ubiru od nadziranih subjekata. Na osnovi stvarnog iznosa rashoda ESB‑a koji proizlaze iz obavljanja zadaća nadzora banaka, prihodi od naknada za nadzor za 2021. iznosili su 578 mil. EUR.^[15]

1.4. Upravljanje rizicima

Upravljanje rizicima ključan je dio aktivnosti ESB‑a i provodi se stalnim (1) utvrđivanjem i procjenom rizika, (2) preispitivanjem strategije i politika povezanih s rizicima, (3) poduzimanjem mjera za smanjenje rizika te (4) praćenjem rizika i povezanim izvješćivanjem. Sve te aktivnosti podupiru učinkovite metodologije, procesi i sustavi.

Nastavak izvješća sadržava pregled rizika, njihovih izvora i okvira za kontrolu rizika koji se primjenjuju.

1.4.1. Financijski rizici

Izvršni odbor predlaže politike i postupke kojima se osigurava primjerena razina zaštite od financijskih rizika kojima je ESB izložen. Odbor za upravljanje rizicima, koji se sastoji od stručnjaka iz središnjih banaka Eurosustva, pridonosi praćenju i mjerenju financijskih rizika povezanih s bilancom Eurosustava, izvješćivanju o njima te određivanju i preispitivanju povezanih metodologija i okvira. Na taj način Odbor pomaže tijelima nadležnima za odlučivanje u osiguravanju odgovarajuće razine zaštite za Eurosustav.

Financijski rizici proizlaze iz temeljnih aktivnosti ESB‑a i s njima povezanih izloženosti. Okviri za kontrolu rizika i ograničenja kojima se ESB služi za upravljanje svojim profilom rizika razlikuju se od jedne do druge vrste operacija, ovisno o politikama ili ciljevima ulaganja za različite portfelje i značajkama rizika odnosne imovine.

U praćenju i procjeni tih rizika ESB se oslanja na više tehnika procjene rizika koje su razvili njegovi stručnjaci i koje se temelje na jedinstvenom okviru za simulaciju tržišnog i kreditnog rizika. Ključni koncepti, tehnike i pretpostavke modeliranja na kojima se zasnivaju mjere rizika oslanjaju se na sektorske norme i raspoložive tržišne podatke. Rizici se obično kvantificiraju kao očekivani manjak (engl. expected shortfall, ES)^[16], koji se procjenjuje za jednogodišnje razdoblje uz razinu pouzdanosti od 99 %. Za izračun rizika rabe se dva pristupa: (1) računovodstveni pristup, prema kojem se računi revalorizacije ESB‑a uzimaju u obzir kao zaštitni sloj pri procjeni rizika i koji je u skladu sa svim primjenjivim računovodstvenim pravilima i (2) financijski pristup, prema kojem se računi revalorizacije ne uzimaju u obzir kao zaštitni sloj pri procjeni rizika. Kako bi imao potpunu sliku o rizicima, ESB izračunava i druge mjere rizika za više razina pouzdanosti, provodi analize osjetljivosti i stresnih scenarija te sastavlja dugoročnije projekcije izloženosti i prihoda.^[17]

Ukupni rizici ESB‑a povećali su se tijekom godine. Na kraju 2021. ukupni financijski rizici za sve portfelje ESB‑a zajedno, mjereni očekivanim manjkom uz razinu pouzdanosti od 99 % tijekom razdoblja od jedne godine u skladu s računovodstvenim pristupom, iznosili su 15,3 mlrd. EUR, što je za 2,5 mlrd. EUR više od rizika procijenjenih na kraju 2020. (Grafikon 20.). Povećanje procijenjenih rizika nastavak je trenda iz 2020. koji proizlazi iz rasta portfelja koje ESB drži za potrebe monetarne politike zbog kupnji vrijednosnih papira u sklopu PEPP‑a i APP‑a.

Kreditni rizik proizlazi iz portfelja koje ESB drži za potrebe monetarne politike, portfelja vlastitih sredstava nominiranog u eurima i deviznih pričuva. Vrijednosni papiri koji se drže za potrebe monetarne politike vrednuju se po amortiziranom trošku koji podliježe umanjenju, zbog čega, ako nema prodaje, nisu podložni promjenama cijena povezanima s migracijom kredita, ali su podložni riziku nepodmirenja kreditnih obveza. Vlastita sredstva nominirana u eurima i devizne pričuve vrednuju se po tržišnim cijenama i stoga su podložni kreditnom migracijskom riziku i riziku nepodmirenja kreditnih obveza. Kreditni rizik povećao se u odnosu na prethodnu godinu jer se povećala ESB‑ova bilanca zbog kupnji vrijednosnih papira u sklopu APP‑a i PEPP‑a.

Kreditni rizik smanjuje se prije svega primjenom kriterija prihvatljivosti, postupcima dubinske analize i graničnim vrijednostima koje se razlikuju od portfelja do portfelja.

Valutni i robni rizik povezani su s deviznim pričuvama i zlatom ESB‑a. Valutni rizik smanjio se u odnosu na prethodnu godinu zbog povećanja salda na računima revalorizacije za strane valute, koji djeluju kao zaštitni sloj od nepovoljnih kretanja tečaja.

Imajući u vidu ulogu te imovine u svojoj politici, ESB se ne nastoji zaštititi od povezanog valutnog i robnog rizika. Umjesto toga ti se rizici smanjuju postojanjem računa revalorizacije i diversifikacijom, odnosno držanjem imovine u različitim valutama i u zlatu.

Devizne pričuve ESB‑a i njegova vlastita sredstva nominirana u eurima uglavnom se ulažu u vrijednosne papire s fiksnim prinosom i podložni su tržišnom riziku koji proizlazi iz kamatnog rizika jer se vrednuju po tržišnim cijenama. Devizne pričuve ESB‑a uglavnom se ulažu u vrijednosne papire s relativno kratkim dospijećima (vidi Grafikon 7. u odjeljku 1.3.1. Bilanca) a vrijednosni papiri u portfelju vlastitih sredstava obično imaju duža dospijeća (vidi Grafikon 9. u odjeljku 1.3.1. Bilanca). Kamatni rizik tih portfelja, mjeren računovodstvenim pristupom, malo se povećao u odnosu na 2020. zbog kretanja povezanih s uvjetima na tržištu.

Tržišni rizik koji proizlazi iz kamatnog rizika i kojem je ESB izložen smanjuje se politikama raspodjele imovine i računima revalorizacije.

ESB je izložen i kamatnom riziku koji proizlazi iz neusklađenosti između kamata na imovinu koje zarađuje i kamata koje plaća za obveze, što utječe na njegove neto kamatne prihode. Taj rizik nije izravno povezan ni s jednim određenim portfeljem, već sa strukturom bilance ESB‑a u cjelini, a osobito s neusklađenošću dospijeća i prinosa između imovine i obveza. Prati se projekcijama ESB‑ove profitabilnosti, koje pokazuju kako se očekuje da će ESB sljedećih godina i dalje ostvarivati neto kamatne prihode.

Tom vrstom rizika upravlja se politikama raspodjele imovine, a dodatno ga smanjuje postojanje neremuneriranih obveza u bilanci ESB‑a.

1.4.2. Operativni rizik

Za politiku i okvir ESB‑a za upravljanje operativnim rizikom^[18] odgovoran je Izvršni odbor, koji ih odobrava. Odbor za operativni rizik podupire Izvršni odbor u nadziranju upravljanja operativnim rizicima. Upravljanje operativnim rizikom ugrađeno je u upravljačku strukturu ESB‑a^[19] i postupke upravljanja.

Glavni je cilj okvira ESB‑a za upravljanje operativnim rizikom pridonijeti tomu da ESB ostvari svoju glavnu zadaću i ciljeve štiteći svoj ugled i imovinu od gubitka, zlouporabe i štete. Prema okviru za upravljanje operativnim rizikom svako je poslovno područje odgovorno za utvrđivanje i procjenu svojeg operativnog rizika, incidenata i kontrola te za odgovor na njih, izvješćivanje o njima i njihovo praćenje. S tim u vezi, politika tolerancije rizika ESB‑a pruža smjernice za strategije odgovaranja na rizike i postupke prihvaćanja rizika. Ona je povezana s matricom procjene rizika koja se temelji na ljestvicama stupnjevanja posljedica i vjerojatnosti rizika kod kojih se primjenjuju kvantitativni i kvalitativni kriteriji (obje ljestvice imaju pet stupnjeva).

Okružje u kojem djeluje ESB izloženo je sve složenijim i međusobno povezanim rizicima a s njegovim svakodnevnim aktivnostima povezani su raznovrsni operativni rizici. Među glavnim razlozima za zabrinutost ESB‑a širok je spektar nefinancijskih rizika povezanih s pojedincima, informacijama, sustavima, postupcima i vanjskim pružateljima usluga. ESB je stoga ustanovio postupke kojima se olakšava kontinuirano i učinkovito upravljanje operativnim rizicima i uključivanje informacija o rizicima u odlučivanje. Osim toga usredotočen je na povećanje otpornosti i iz perspektive koja se temelji na načelu »od polazišta do odredišta« široko sagledava rizike i prilike, uključujući održivost. U vezi s tim stvorene su strukture i planovi za odgovor na nepredvidive okolnosti radi održavanja kontinuiteta ključnih funkcija u slučaju smetnji ili krize (npr. pandemija bolesti COVID‑19).

1.4.3. Rizik povrede dužnosti

ESB ima posebnu Službu za usklađenost s propisima i upravljanje kao ključnu funkciju upravljanja rizicima kojom je ojačan okvir za upravljanje ESB‑om kako bi se smanjio rizik povrede dužnosti^[20] u ESB‑u. Služba pruža podršku Izvršnom odboru u zaštiti integriteta i ugleda ESB‑a, promiče etičke standarde ponašanja te jača odgovornost i transparentnost ESB‑a. Odbor ESB‑a za etiku na visokoj razini pruža savjete i upute ESB‑ovim visokim dužnosnicima u vezi s integritetom i postupanjem te podupire Upravno vijeće u primjerenom i dosljednom upravljanju povezanim rizicima na izvršnoj razini. Konferencija za etička pitanja i usklađenost s propisima na razini Eurosustava i jedinstvenog nadzornog mehanizma (SSM) djeluje s ciljem dosljedne provedbe okvira za sprječavanje povrede dužnosti za nacionalne središnje banke i nacionalna nadležna tijela.

2. Financijski izvještaji ESB‑a

2.1. Bilanca na dan 31. prosinca 2021.

2.2. Račun dobiti i gubitka za godinu koja je završila 31. prosinca 2021.

Frankfurt na Majni, 8. veljače 2022.
Europska središnja banka

Christine Lagarde
predsjednica

2.3. Računovodstvene politike

Oblik i prikaz financijskih izvještaja

Financijski izvještaji ESB‑a izrađeni su u skladu sa sljedećim računovodstvenim politikama,^[21] kojima se prema mišljenju Upravnog vijeća ESB‑a postiže fer prezentacija financijskih izvještaja i koje su istodobno primjerene naravi djelatnosti središnje banke.

Računovodstvena načela

Ravnali smo se prema sljedećim računovodstvenim načelima: gospodarska stvarnost i transparentnost, razboritost, priznavanje događaja nakon datuma bilance, značajnost, vremenska neograničenost poslovanja, načelo nastanka događaja, dosljednost i usporedivost.

Priznavanje imovine i obveza

Imovina ili obveze priznaju se u bilanci samo ako je vjerojatno da će svaka povezana buduća ekonomska korist pritjecati ESB‑u ili od njega otjecati, ako se svi povezani rizici i nagrade, u znatnom dijelu, prenose na ESB te ako je moguće pouzdano izmjeriti trošak ili vrijednost imovine ili iznos obveze.

Računovodstvene osnove

Izvještaji su sastavljeni primjenom načela povijesnog troška, prilagođeni s obzirom na tržišno vrednovanje utrživih vrijednosnih papira (osim onih koji se trenutačno drže za potrebe monetarne politike), zlata i sve druge bilančne ili izvanbilančne imovine i obveza u stranoj valuti.

Transakcije financijskom imovinom i obvezama u financijskim su izvještajima evidentirane na osnovi datuma namire.

Sve transakcije financijskim instrumentima nominiranima u stranoj valuti, osim promptnih transakcija vrijednosnim papirima, evidentiraju se na računima izvanbilančne evidencije na datum trgovanja. Na datum namire izvanbilančna se knjiženja poništavaju, a transakcije se knjiže u bilanci. Kupnja i prodaja strane valute utječu na neto valutnu poziciju na datum trgovanja. Na datum trgovanja izračunavaju se i realizirani rezultati koji proizlaze iz prodaje. Obračunane nedospjele kamate, premije i diskonti povezani s financijskim instrumentima nominiranima u stranoj valuti izračunavaju se i evidentiraju svakodnevno, pa ti obračuni svakodnevno utječu na valutnu poziciju.

Imovina i obveze u zlatu i stranoj valuti

Imovina i obveze nominirani u stranoj valuti preračunavaju se u eure po tečaju koji je vrijedio na datum bilance. Prihodi i rashodi preračunavaju se u eure po tečaju koji je vrijedio na datum evidentiranja. Revalorizacija imovine i obveza u stranoj valuti, uključujući bilančne i izvanbilančne instrumente, provodi se za svaku valutu posebno.

Revalorizacija imovine i obveza nominiranih u stranoj valuti radi usklađivanja s tržišnom cijenom provodi se zasebno od revalorizacije zbog promjene deviznog tečaja.

Zlato se vrednuje po tržišnoj cijeni na datum bilance. Nema razlikovanja između revalorizacijskih razlika zbog promjene cijene i tečaja u vezi sa zlatom, već se evidentira samo jedna razlika zbog revalorizacije zlata, koja se temelji na cijeni unce zlata u eurima, koja je za godinu koja je završila 31. prosinca 2021. dobivena na temelju tečaja eura u odnosu na američki dolar na dan 31. prosinca 2021.

Posebna prava vučenja (XDR) definirana su kao košarica valuta a njihova vrijednost određena je na temelju ponderiranog zbroja tečajeva pet glavnih valuta (američkog dolara, eura, kineskog juana renminbija, japanskog jena i funte sterlinga). Udjeli ESB‑a u posebnim pravima vučenja preračunani su u eure po tečaju EUR/XDR na dan 31. prosinca 2021.

Vrijednosni papiri

Vrijednosni papiri koji se drže za potrebe monetarne politike
Vrijednosni papiri koji se trenutačno drže za potrebe monetarne politike vode se po amortiziranom trošku koji podliježe umanjenju.

Ostali vrijednosni papiri
Utrživi vrijednosni papiri (osim vrijednosnih papira koji se trenutačno drže za potrebe monetarne politike) i slična imovina vrednuju se po srednjim tržišnim cijenama ili na temelju odgovarajuće krivulje prinosa za svaki pojedini vrijednosni papir na datum bilance. Opcije ugrađene u vrijednosne papire ne izdvajaju se za potrebe vrednovanja. Za godinu koja je završila 31. prosinca 2021. rabljene su srednje tržišne cijene na dan 30. prosinca 2021.

Revalorizacija utrživih investicijskih fondova provodi se na neto osnovi na razini fonda uz primjenu neto vrijednosti imovine fonda. Ne provodi se netiranje nerealiziranih dobitaka i gubitaka u različitim investicijskim fondovima.

Nelikvidne dionice i svi ostali vlasnički instrumenti koji se drže kao trajno ulaganje vrednuju se po trošku nabave koji podliježe umanjenju.

Priznavanje prihoda

Prihodi i rashodi priznaju se u razdoblju u kojem su zarađeni ili nastali.^[22] Realizirani dobitci i gubitci koji proizlaze iz prodaje strane valute, zlata i vrijednosnih papira iskazuju se u računu dobiti i gubitka. Takvi realizirani dobitci i gubitci izračunavaju se s obzirom na prosječan trošak nabave povezane imovine.

Nerealizirani dobitci ne priznaju se kao prihodi i evidentiraju se izravno na računu revalorizacije.

Nerealizirani gubitci iskazuju se u računu dobiti i gubitka ako na kraju godine premaše iznos prethodnih revalorizacijskih prihoda akumuliranih na odgovarajućem računu revalorizacije. Takvi nerealizirani gubitci od nekog vrijednosnog papira, valute ili zlata ne netiraju se s nerealiziranim dobitcima od drugih vrijednosnih papira, valuta ili zlata. U slučaju da takvi nerealizirani gubitci nastanu po bilo kojoj stavki iskazanoj u računu dobiti i gubitka, prosječni trošak nabave te stavke smanjuje se na tečaj ili tržišnu cijenu na kraju godine.

Gubitci zbog umanjenja vrijednosti iskazuju se u računu dobiti i gubitka i ne poništavaju se sljedećih godina, osim ako se umanjenje smanji i to se smanjenje može povezati s konkretnim događajem koji je nastupio nakon prvog evidentiranja umanjenja vrijednosti.

Premije ili diskonti koji proizlaze iz vrijednosnih papira amortiziraju se tijekom preostalog ugovornog razdoblja do dospijeća vrijednosnih papira.

Obratne transakcije

Obratne transakcije operacije su kojima ESB kupuje ili prodaje imovinu na temelju repo ugovora ili provodi kreditne operacije na temelju kolaterala.

Vrijednosni papiri na temelju repo ugovora prodaju se za gotovinu, pri čemu se istodobno ugovara njihova povratna kupnja od druge ugovorne strane po dogovorenoj cijeni na neki određeni budući datum. Repo ugovori evidentiraju se kao kolateralizirani depoziti na strani obveza u bilanci. Vrijednosni papiri prodani na temelju takvog ugovora i dalje su u bilanci ESB‑a.

Vrijednosni papiri na temelju obratnog repo ugovora kupuju se za gotovinu, pri čemu se istodobno ugovara njihova ponovna prodaja drugoj ugovornoj strani po dogovorenoj cijeni na neki određeni budući datum. Obratni repo ugovori evidentiraju se kao kolateralizirani krediti na strani imovine u bilanci, ali nisu uključeni u držanja vrijednosnih papira ESB‑a.

Obratne transakcije (uključujući transakcije pozajmljivanja vrijednosnih papira) koje se provode u sklopu programa koji nudi specijalizirana institucija evidentiraju se u bilanci samo ako je kolateral položen u obliku gotovine, a ta gotovina još nije uložena.

Izvanbilančni instrumenti

Valutni instrumenti, tj. terminske transakcije u stranoj valuti, terminske strane valutnih ugovora o razmjeni i drugi valutni instrumenti koji obuhvaćaju razmjenu jedne valute za drugu na određeni datum u budućnosti, uključuju se u neto valutne pozicije za izračun pozitivnih i negativnih tečajnih razlika.

Kamatni instrumenti revaloriziraju se po pojedinačnim stavkama. Dnevne promjene varijacijske marže nedospjelih kamatnih ročnica i kamatni ugovori o razmjeni koji su poravnani preko središnje druge ugovorne strane evidentiraju se u računu dobiti i gubitka. Terminske transakcije vrijednosnim papirima ESB vrednuje u skladu s općeprihvaćenim metodama vrednovanja primjenom konkretnih tržišnih cijena i kamata te diskontnih faktora od datuma namire do datuma vrednovanja.

Dugotrajna imovina

Dugotrajna imovina, uključujući nematerijalnu imovinu, uz iznimku zemljišta i umjetnina, vrednuje se po trošku nabave umanjenom za amortizaciju. Zemljišta i umjetnine vrednuju se po trošku nabave. Glavna zgrada ESB‑a vrednuje se po trošku nabave umanjenom za amortizaciju koji podliježe umanjenju vrijednosti. Za potrebe amortizacije glavne zgrade ESB‑a troškovi se dodjeljuju odgovarajućim sastavnicama imovine koje se amortiziraju u skladu s njihovim procijenjenim vijekom uporabe. U obračunu amortizacije tijekom očekivanog vijeka uporabe imovine primjenjuje se linearna metoda, počevši od tromjesečja nakon što imovina postane raspoloživa za uporabu. Vijek uporabe glavnih kategorija imovine je kako slijedi:

Trajanje amortizacijskog razdoblja za kapitalizirane troškove obnove povezane s postojećim zgradama koje ESB unajmljuje prilagođeno je s obzirom na događaje koji utječu na očekivani vijek uporabe povezane imovine.

ESB provodi godišnju provjeru umanjenja za glavnu zgradu i za imovinu s pravom uporabe povezanu s poslovnim zgradama (vidi u nastavku »Najmovi«). Ako se utvrdi postojanje pokazatelja umanjenja i ocijeni da vrijednost imovine može biti umanjena, procjenjuje se nadoknadivi iznos imovine. Gubitak od umanjenja iskazuje se u računu dobiti i gubitka ako je nadoknadivi iznos manji od neto knjigovodstvene vrijednosti.

Dugotrajna imovina cijene manje od 10.000 EUR otpisuje se u godini stjecanja.

Dugotrajna imovina koja ispunjava kriterije kapitalizacije, a još je u fazi izgradnje ili razvoja evidentira se na poziciji »Imovina u izgradnji«. Povezani troškovi prenose se u odgovarajuće stavke dugotrajne imovine kada ta imovina postane raspoloživa za uporabu.

Najmovi

Za sve najmove koji obuhvaćaju materijalnu imovinu povezana imovina s pravom uporabe i obveza po najmu priznaju se u bilanci na datum početka najma i uključuju se u »Materijalnu i nematerijalnu dugotrajnu imovinu«, odnosno u stavku »Razno« (obveze). Ako najmovi ispunjavaju kriterije kapitalizacije, ali je odnosna imovina još u fazi izgradnje ili adaptacije, troškovi nastali prije datuma početka najma evidentiraju se na poziciji »Imovina u izgradnji«. Povezana imovina s pravom uporabe i obveza po najmu priznaju se na odgovarajućim pozicijama dugotrajne imovine kada imovina postane raspoloživa za uporabu (datum početka najma).

Imovina s pravom uporabe vrednuje se po trošku nabave umanjenom za amortizaciju. Osim toga imovina s pravom uporabe povezana s poslovnim zgradama podliježe umanjenju vrijednosti (za više informacija o godišnjoj provjeri umanjenja vidi gore »Dugotrajna imovina«). Amortizacija se obračunava primjenom linearne metode od datuma početka najma do kraja vijeka uporabe imovine s pravom uporabe ili do isteka razdoblja najma, ovisno o tome koji je datum raniji.

Obveza po najmu početno se mjeri po sadašnjoj vrijednosti budućih plaćanja u vezi s najmom (obuhvaćene su samo komponente najma), diskontiranih primjenom granične kamatne stope zaduživanja ESB‑a. Nakon toga obveza po najmu mjeri se po amortiziranom trošku, primjenom metode efektivne kamatne stope. Povezani kamatni rashodi evidentiraju se u računu dobiti i gubitka kao »Ostali kamatni rashodi«. Ako dođe do promjene budućih plaćanja u vezi s najmom zbog promjene indeksa ili druge ponovne procjene postojećeg ugovora, obveza po najmu ponovno se mjeri. Posljedica svake takve revalorizacije odgovarajuće je usklađivanje knjigovodstvene vrijednosti imovine s pravom uporabe.

Kratkoročni najmovi koji traju 12 mjeseci ili kraće i najmovi imovine male vrijednosti, manje od 10.000 EUR (u skladu s pragom koji se primjenjuje na priznavanje dugotrajne imovine), knjiže se kao rashodi u računu dobiti i gubitka.

Primanja nakon prestanka zaposlenja, ostala dugoročna primanja i otpremnine koje isplaćuje ESB

ESB upravlja planovima definiranih primanja za zaposlenike i članove Izvršnog odbora ESB‑a te za članove Nadzornog odbora koji su zaposlenici ESB‑a.

Mirovinski plan za zaposlenike financira se imovinom fonda za dugoročna primanja zaposlenih. Obvezni doprinosi koje uplaćuju ESB i zaposlenici prikazani su u stupu definiranih primanja mirovinskog plana. Zaposlenici mogu uplaćivati dodatne dobrovoljne doprinose u stup definiranih doprinosa, koji mogu poslužiti za dodatna primanja.^[23] Dodatna primanja utvrđuju se na temelju iznosa dobrovoljnih doprinosa uvećanih za povrat od ulaganja tih doprinosa.

Za primanja nakon prestanka zaposlenja i ostala dugoročna primanja članova Izvršnog odbora i članova Nadzornog odbora koji su zaposlenici ESB‑a ustanovljen je sustav financiranja bez fondova. Za zaposlenike sustav financiranja bez fondova služi za primanja nakon prestanka zaposlenja osim mirovina te za ostala dugoročna primanja i otpremnine.

Neto obveza na temelju definiranih primanja
Obveza priznata u bilanci pod »Razno« (obveze) u vezi s planovima definiranih primanja, uključujući ostala dugoročna primanja i otpremnine, sadašnja je vrijednost bruto obveze na temelju definiranih primanja na datum bilance umanjena za fer vrijednost imovine plana kojom se ta obveza financira.

Bruto obvezu na temelju definiranih primanja jednom godišnje izračunavaju neovisni aktuari metodom projekcije kreditne jedinice. Sadašnja vrijednost bruto obveze na temelju definiranih primanja izračunava se diskontiranjem procijenjenih budućih novčanih tokova stopom koja se utvrđuje u odnosu na tržišne prinose, na datum bilance, na visokokvalitetne korporativne obveznice nominirane u eurima kojima su rokovi dospijeća slični roku dospijeća te obveze.

Do aktuarskih dobitaka i gubitaka može doći zbog usklađenja na temelju iskustva (ako se stvarni rezultati razlikuju od prethodnih aktuarskih pretpostavki) i promjena aktuarskih pretpostavki.

Neto trošak definiranih primanja
Neto trošak definiranih primanja raščlanjen je na sastavnice koje se objavljuju u računu dobiti i gubitka te rezultate revalorizacije povezane s primanjima nakon prestanka zaposlenja prikazane u bilanci pod stavkom »Računi revalorizacije«.

Neto iznos kojim se tereti račun dobiti i gubitka obuhvaća:

1. trošak tekućeg rada na temelju definiranih primanja u tekućoj godini
2. trošak minulog rada na temelju definiranih primanja koji proizlazi iz izmjene plana
3. neto kamate po diskontnoj stopi na neto obvezu na temelju definiranih primanja
4. revalorizirane vrijednosti povezane s ukupnim ostalim dugoročnim primanjima i otpremninama, ako ih ima.

Neto iznos prikazan pod stavkom »Računi revalorizacije« obuhvaća:

1. aktuarske dobitke i gubitke s osnove bruto obveze na temelju definiranih primanja
2. stvarni povrat na imovinu plana, isključujući iznose uključene u neto kamate na neto obvezu na temelju definiranih primanja
3. svaku promjenu učinka gornje granice vrijednosti imovine, isključujući iznose uključene u neto kamate na neto obvezu na temelju definiranih primanja.

Te iznose jednom godišnje vrednuju neovisni aktuari kako bi utvrdili odgovarajuću obvezu u financijskim izvještajima.

Salda unutar ESSB‑a / salda unutar Eurosustava

Salda unutar ESSB‑a uglavnom su rezultat prekograničnih plaćanja unutar Europske unije (EU) namirenih u novcu središnje banke u eurima. Te transakcije u najvećoj mjeri pokreću privatni subjekti (tj. kreditne institucije, trgovačka društva i pojedinci). One se namiruju u sustavu TARGET2 – transeuropskom automatiziranom sustavu ekspresnih novčanih transakcija u realnom vremenu na bruto načelu – i zbog njih nastaju bilateralna salda na računima središnjih banaka EU‑a u sustavu TARGET2. Ta bilateralna salda svakodnevno se netiraju i dodjeljuju ESB‑u, tako da svakoj nacionalnoj središnjoj banci ostane samo jedna neto bilateralna pozicija prema ESB‑u. Plaćanja koja provodi ESB i koja se namiruju u sustavu TARGET2 također utječu na te pojedinačne neto bilateralne pozicije. Te su pozicije u poslovnim knjigama ESB‑a neto potraživanje odnosno neto obveza svake nacionalne središnje banke prema ostatku Europskog sustava središnjih banaka (ESSB). Salda unutar Eurosustava nacionalnih središnjih banaka europodručja prema ESB‑u koja proizlaze iz sustava TARGET2 te druga salda unutar Eurosustava nominirana u eurima (npr. privremene raspodjele dobiti ESB‑a nacionalnim središnjim bankama) iskazuju se u bilanci ESB‑a kao jedna neto pozicija imovine ili obveza pod stavkom »Ostala potraživanja unutar Eurosustava (neto)« ili »Ostale obveze unutar Eurosustava (neto)«. Salda unutar ESSB‑a nacionalnih središnjih banaka izvan europodručja prema ESB‑u koja proizlaze iz njihova sudjelovanja u sustavu TARGET2^[24] objavljuju se pod stavkom »Obveze prema nerezidentima europodručja nominirane u eurima«.

Salda unutar Eurosustava koja proizlaze iz raspodjele euronovčanica unutar Eurosustava uključena su kao jedna pozicija neto imovine pod stavkom »Potraživanja koja se odnose na raspodjelu euronovčanica unutar Eurosustava« (vidi u nastavku »Novčanice u optjecaju«).

Salda unutar Eurosustava koja proizlaze iz prijenosa deviznih pričuva na ESB od strane nacionalnih središnjih banaka koje su se priključile Eurosustavu nominirana su u eurima i iskazana pod stavkom »Obveze koje su jednake prijenosu deviznih pričuva«.

Novčanice u optjecaju

ESB i nacionalne središnje banke europodručja, koji zajedno čine Eurosustav, izdaju euronovčanice.^[25] Ukupna vrijednost euronovčanica u optjecaju raspodjeljuje se središnjim bankama Eurosustava posljednjeg radnog dana svakog mjeseca u skladu s ključem za raspodjelu novčanica.^[26]

ESB‑u je dodijeljen udio od 8 % u ukupnoj vrijednosti euronovčanica u optjecaju, što je objavljeno u bilanci pod stavkom obveza „Novčanice u optjecaju”. Iz udjela ESB‑a u ukupnom izdanju euronovčanica proizlaze potraživanja od nacionalnih središnjih banaka. Ta potraživanja, koja nose kamate,^[27] objavljena su pod podstavkom »Potraživanja koja se odnose na raspodjelu euronovčanica unutar Eurosustava« (vidi gore »Salda unutar ESSB‑a / salda unutar Eurosustava«). Kamatni prihodi od tih potraživanja uključeni su u račun dobiti i gubitka pod stavkom »Kamatni prihodi koji proizlaze iz raspodjele euronovčanica unutar Eurosustava«.

Privremena raspodjela dobiti

Iznos koji je jednak zbroju prihoda ESB‑a od euronovčanica u optjecaju i prihoda od vrijednosnih papira koji se drže za potrebe monetarne politike kupljenih u sklopu (1) programa za tržišta vrijednosnih papira, (2) trećeg programa kupnje pokrivenih obveznica, (3) programa kupnje vrijednosnih papira osiguranih imovinom, (4) programa kupnje vrijednosnih papira javnog sektora i (5) hitnog programa kupnje zbog pandemije raspodjeljuje se u siječnju sljedeće godine u sklopu privremene raspodjele dobiti ako Upravno vijeće ne odluči drukčije.^[28] Taj se iznos raspodjeljuje u cijelosti ako nije veći od neto dobiti za godinu ESB‑a i u skladu s eventualnim odlukama Upravnog vijeća o prijenosu prihoda u rezervacije za financijske rizike. Upravno vijeće također može odlučiti da umanji iznos prihoda od euronovčanica u optjecaju koji se raspodjeljuje u siječnju za iznos troškova ESB‑a povezanih s izdavanjem euronovčanica i njihovom obradom.

Događaji nakon datuma bilance

Vrijednosti imovine i obveza usklađuju se za događaje koji su nastali između datuma godišnje bilance i datuma na koji je Izvršni odbor dopustio podnošenje godišnjih financijskih izvještaja ESB‑a Upravnom vijeću na odobrenje ako ti događaji znatno utječu na stanje imovine ili obveza na datum bilance.

Važni događaji nakon datuma bilance koji ne utječu na stanje imovine i obveza na datum bilance objavljuju se u bilješkama.

Promjene računovodstvenih politika

Računovodstvene politike koje ESB primjenjuje nisu se mijenjale u 2021.

Ostala pitanja

U skladu s člankom 27. Statuta ESSB‑a i na temelju preporuke Upravnog vijeća, Vijeće EU‑a odobrilo je imenovanje društva Baker Tilly GmbH & Co. KG Wirtschaftsprüfungsgesellschaft, Düsseldorf (Savezna Republika Njemačka) vanjskim revizorom ESB‑a za razdoblje od pet godina do kraja financijske godine 2022. Razdoblje od pet godina može se produljiti za još dvije financijske godine.

2.4. Bilješke o bilanci

Bilješka 1. – Zlato i potraživanja u zlatu

Na dan 31. prosinca 2021. ESB je imao 16.229.522 XAU^[29] tržišne vrijednosti 26.121 mil. EUR (2020.: 25.056 mil. EUR). U 2021. nisu se provodili poslovi sa zlatom, tako da su držanja ESB‑a bila nepromijenjena u odnosu na stanje 31. prosinca 2020. Eurska protuvrijednost tih držanja povećala se zbog rasta tržišne cijene zlata izražene u eurima (vidi »Imovina i obveze u zlatu i stranoj valuti« u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike i bilješku 15. »Računi revalorizacije«).

Bilješka 2. – Potraživanja od nerezidenata i rezidenata europodručja nominirana u stranoj valuti

Bilješka 2.1. – Potraživanja od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF)

Ta su imovina udjeli ESB‑a u posebnim pravima vučenja u iznosu od 1.234 mil. EUR na dan 31. prosinca 2021. (2020.: 680 mil. EUR). Proizlazi iz dobrovoljnog dogovora s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) o kupoprodaji posebnih prava vučenja, pri čemu je MMF ovlašten u ime ESB‑a prodavati ili kupovati posebna prava vučenja za eure unutar najniže i najviše razine udjela. Posebna prava vučenja u računovodstvene se svrhe tretiraju kao strana valuta (vidi »Imovina i obveze u zlatu i stranoj valuti« u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike). Udjeli ESB‑a u posebnim pravima vučenja u 2021. su se povećali uglavnom zbog transakcija koje su provedene u sklopu spomenutog dobrovoljnog dogovora o kupoprodaji. Povećanju eurske protuvrijednosti tih udjela pridonijela je i aprecijacija posebnih prava vučenja u odnosu na euro tijekom 2021.

Bilješka 2.2. – Salda kod banaka i ulaganja u vrijednosne papire, inozemni krediti i ostala inozemna imovina te potraživanja od rezidenata europodručja nominirana u stranoj valuti

Pod tim su dvjema stavkama salda kod banaka i krediti nominirani u stranoj valuti te ulaganja u vrijednosne papire nominirane u američkim dolarima, japanskim jenima i kineskim juanima renminbijima.

Do povećanja ukupne vrijednosti tih stavki u 2021. došlo je uglavnom zbog aprecijacije američkog dolara u odnosu na euro.

Neto devizna sredstva ESB‑a^[30] iznosila su kako slijedi:

U 2021. godini nisu se provodile devizne intervencije.

Bilješka 3. – Potraživanja od rezidenata izvan europodručja nominirana u eurima

Bilješka 3.1. – Salda kod banaka, ulaganja u vrijednosne papire i krediti

Na dan 31. prosinca 2021. ta se stavka sastojala od potraživanja u iznosu od 3.070 mil. EUR (2020.: 1.830 mil. EUR) koje se odnosilo na linije za likvidnost između Eurosustava i središnjih banaka izvan europodručja. Na temelju tih linija Eurosustav, u zamjenu za prihvatljiv kolateral, pušta eursku likvidnost središnjim bankama izvan europodručja^[31] kako bi se zadovoljile potrebe za eurskom likvidnošću u njihovim jurisdikcijama u slučaju tržišnih poremećaja te time na najmanju mjeru sveo rizik nepovoljnih učinaka prelijevanja na financijska tržišta i gospodarstva europodručja.

Bilješka 4. – Ostala potraživanja od kreditnih institucija europodručja nominirana u eurima

Na dan 31. prosinca 2021. ta se stavka sastojala od salda tekućih računa kod rezidenata europodručja u iznosu od 38 mil. EUR (2020.: 81 mil. EUR).

Bilješka 5. – Vrijednosni papiri rezidenata europodručja nominirani u eurima

Bilješka 5.1. – Vrijednosni papiri koji se drže za potrebe monetarne politike

Na dan 31. prosinca 2021. pod tom su stavkom bili vrijednosni papiri koje je ESB stekao u sklopu prvog, drugog i trećeg programa kupnje pokrivenih obveznica (engl. covered bond purchase programme, CBPP), programa za tržišta vrijednosnih papira (engl. securities markets programme, SMP), programa kupnje vrijednosnih papira osiguranih imovinom (engl. asset-backed securities purchase programme, ABSPP), programa kupnje vrijednosnih papira javnog sektora (engl. public sector purchase programme, PSPP) i hitnog programa kupnje zbog pandemije (engl. pandemic emergency purchase programme, PEPP).

Eurosustav je u 2021. provodio neto kupnje u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira (APP)^[32] u prosječnom mjesečnom iznosu od 20 mlrd. EUR. U prosincu 2021. Upravno vijeće odlučilo se^[33] za mjesečnu dinamiku neto kupnji u iznosu od 40 mlrd. EUR u drugom tromjesečju i 30 mlrd. EUR u trećem tromjesečju 2022. Od listopada 2022. neto kupnje vrijednosnih papira nastavit će se provoditi mjesečnom dinamikom od 20 mlrd. EUR onoliko dugo koliko to bude potrebno za jačanje akomodativnog utjecaja ključnih kamatnih stopa. Upravno vijeće očekuje da će te kupnje prestati nedugo prije nego što počne povećavati ključne kamatne stope ESB‑a. Također namjerava i dalje reinvestirati tijekom duljeg razdoblja nakon što počne povećavati ključne kamatne stope ESB‑a, odnosno onoliko dugo koliko to bude potrebno za održavanje povoljnih likvidnosnih uvjeta i visokog stupnja prilagodljivosti monetarne politike.

Osim toga Eurosustav je u 2021. nastavio provoditi neto kupnje vrijednosnih papira u sklopu PEPP‑a^[34], koje su iznosile ukupno 1.850 mlrd. EUR^[35] i provodile se fleksibilno na osnovi procjene uvjeta financiranja i inflacijskih izgleda. Osim toga u prosincu 2021. Upravno vijeće odlučilo je obustaviti neto kupnje vrijednosnih papira u sklopu PEPP‑a na kraju ožujka 2022., ali one mogu ponovno početi ako to bude potrebno za odgovor na negativne šokove povezane s pandemijom bolesti COVID‑19. Nadalje, Upravno vijeće produljilo je razdoblje reinvestiranja glavnica dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu PEPP‑a barem do kraja 2024. Reinvestiranje u sklopu PEPP‑a može se u svakom trenutku prilagoditi u pogledu vremena, kategorija imovine i jurisdikcija. Budućim postupnim zatvaranjem portfelja PEPP‑a upravljat će se tako da se izbjegne njegov nepovoljan utjecaj na primjerenu monetarnu politiku.

Vrijednosni papiri kupljeni u sklopu tih programa vrednuju se po amortiziranom trošku koji podliježe umanjenju (vidi »Vrijednosni papiri« u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike).

Amortizirani trošak vrijednosnih papira koje drži ESB i njihova tržišna vrijednost^[36] (koja nije evidentirana u bilanci i računu dobiti i gubitka te se daje isključivo za usporedbu) iznose kako slijedi:

Vrijednost amortiziranog troška vrijednosnih papira koje drži ESB promijenila se tijekom godine kako slijedi:

Upravno vijeće redovito procjenjuje financijske rizike povezane s vrijednosnim papirima koji se drže u sklopu tih programa.

U vezi s tim na temelju podataka na kraju godine obavljaju se godišnje provjere umanjenja, koje odobrava Upravno vijeće. U provjerama se pokazatelji umanjenja ocjenjuju za svaki program zasebno. Kada se utvrde pokazatelji umanjenja, provodi se dodatna analiza kako bi se potvrdilo da umanjenje nije utjecalo na novčane tokove povezanih vrijednosnih papira. Na temelju rezultata ovogodišnje provjere umanjenja ESB nije knjižio gubitke za vrijednosne papire koji su se 2021. držali u njegovim portfeljima povezanima s monetarnom politikom.

Vrijednost amortiziranog troška vrijednosnih papira koje drži Eurosustav iznosi kako slijedi:

Bilješka 6. – Potraživanja unutar Eurosustava

Bilješka 6.1. – Potraživanja koja se odnose na raspodjelu euronovčanica unutar Eurosustava

Pod tom su stavkom potraživanja ESB‑a prema nacionalnim središnjim bankama europodručja koja se odnose na raspodjelu euronovčanica unutar Eurosustava (vidi »Novčanice u optjecaju« u odjeljku 2.3. »Računovodstvene politike«). Na dan 31. prosinca 2021. ta je stavka iznosila 123.551 mil. EUR (2020.: 114.761 mil. EUR). Remuneracija tih potraživanja izračunava se svakodnevno po posljednjoj dostupnoj graničnoj kamatnoj stopi koju Eurosustav rabi u aukcijama za glavne operacije refinanciranja^[37] (vidi bilješku 22.2. »Kamatni prihodi koji proizlaze iz raspodjele euronovčanica unutar Eurosustava«).

Bilješka 7. – Ostali prihodi

Bilješka 7.1. – Materijalna i nematerijalna dugotrajna imovina

Ta se imovina sastojala od sljedećih stavki:

Provjera umanjenja za ESB‑ovu glavnu zgradu i zgrade s pravom uporabe obavljena je na kraju godine i nisu zabilježeni gubitci od umanjenja vrijednosti.

Bilješka 7.2. – Ostala financijska imovina

Pod tom je stavkom prije svega portfelj vlastitih sredstava ESB‑a, koji uglavnom obuhvaća ulaganja financijskih sredstava ESB‑a, odnosno uplaćeni kapital, iznose koji se drže u pričuvama i rezervacije za financijske rizike. Obuhvaća i 3211 dionica BIS‑a, čiji trošak nabave iznosi 42 mil. EUR, te druge tekuće račune nominirane u eurima.

Sastavnice te stavke su sljedeće:

Do neto povećanja te stavke u 2021. došlo je uglavnom zato što je u portfelj vlastitih sredstava ESB‑a uloženo sljedeće: (1) iznosi koje su uplatile nacionalne središnje banke europodručja u 2021. kao prvi obrok uvećanih udjela u upisanom kapitalu ESB‑a (vidi bilješku 16. »Kapital i pričuve«), (2) kamatni prihodi ostvareni od tog portfelja u 2021. i (3) protustavka iznosa koji je ESB izdvojio za rezervacije za financijske rizike u 2020. To je povećanje djelomično neutralizirano, i to uglavnom smanjenjem tržišne vrijednosti vrijednosnih papira koji se drže u portfelju vlastitih sredstava ESB‑a.

Bilješka 7.3. – Revalorizacijske razlike za izvanbilančne instrumente

Pod tom se stavkom evidentiraju promjene u vrednovanju transakcija razmjene i terminskih transakcija u stranoj valuti koje su 31. prosinca 2021. bile nedospjele (vidi bilješku 20. »Valutni ugovori o razmjeni i terminske transakcije u stranoj valuti«). Te su promjene u vrednovanju iznosile 620 mil. EUR (2020.: 388 mil. EUR), a proizlaze iz preračunavanja iznosa takvih transakcija u njihovu protuvrijednost u eurima po deviznim tečajevima koji su vrijedili na datum bilance, u odnosu na vrijednosti u eurima koje proizlaze iz preračunavanja transakcija po prosječnom trošku nabave strane valute na taj dan (vidi »Izvanbilančni instrumenti« i »Imovina i obveze u zlatu i stranoj valuti« u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike).

Bilješka 7.4. – Obračunani prihodi i unaprijed plaćeni troškovi

Na dan 31. prosinca 2021. ta je stavka iznosila 4.055 mil. EUR (2020.: 3.390 mil. EUR). Pod tom su stavkom uglavnom obračunane kuponske kamate na vrijednosne papire, uključujući nepodmireni iznos kamata koji se plaća pri stjecanju, u iznosu od 3.332 mil. EUR (2020.: 2.757 mil. EUR) (vidi bilješku 2.2. »Salda kod banaka i ulaganja u vrijednosne papire, inozemni krediti i ostala inozemna imovina te potraživanja od rezidenata europodručja nominirana u stranoj valuti«, bilješku 5. »Vrijednosni papiri rezidenata europodručja nominirani u eurima« i bilješku 7.2. »Ostala financijska imovina«).

Stavka obuhvaća i iznos od 577 mil. EUR, koji se odnosi na naknade za nadzor koje će se ubirati za 2021. kao razdoblje za koje se plaća naknada (vidi bilješku 25. »Neto prihodi/rashodi od naknada i provizija«).^[38] Taj će se iznos naplatiti u 2022.

Pod tom su stavkom i (1) obračunani prihodi od zajedničkih projekata Eurosustava (vidi bilješku 27. »Ostali prihodi«), (2) različiti unaprijed plaćeni troškovi i (3) obračunani kamatni prihodi od ostale financijske imovine i obveza.

Bilješka 7.5. – Razno

Na dan 31. prosinca 2021. ta je stavka iznosila 749 mil. EUR (2020.: 1.970 mil. EUR) i uglavnom je obuhvaćala salda u iznosu od 573 mil. EUR (2020.: 692 mil. EUR) povezana s nedospjelim transakcijama razmjene i terminskim transakcijama u stranoj valuti na dan 31. prosinca 2021. (vidi bilješku 20. »Valutni ugovori o razmjeni i terminske transakcije u stranoj valuti«). Ta salda proizlaze iz preračunavanja iznosa takvih transakcija u njihovu protuvrijednost u eurima po prosječnoj nabavnoj cijeni valute na datum bilance, u odnosu na vrijednosti u eurima po kojima su te transakcije prvotno bile knjižene (vidi »Izvanbilančni instrumenti« u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike).

Stavka je obuhvaćala i obračunane iznose privremeno raspodijeljene dobiti ESB‑a u iznosu od 150 mil. EUR (2020.: 1.260 mil. EUR) (vidi »Privremena raspodjela dobiti« u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike i bilješku 12.2. »Ostale obveze unutar Eurosustava (neto)«).

Bilješka 8. – Novčanice u optjecaju

Pod tom je stavkom udio ESB‑a (8 %) u ukupnom broju euronovčanica u optjecaju (vidi »Novčanice u optjecaju« u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike). Na dan 31. prosinca 2021. ta je stavka iznosila 123.551 mil. EUR (2020.: 114.761 mil. EUR).

Bilješka 9. – Ostale obveze prema kreditnim institucijama europodručja nominirane u eurima

Središnje banke Eurosustava mogu prihvaćati gotovinski kolateral za mogućnosti pozajmljivanja vrijednosnih papira kupljenih u sklopu PSPP‑a, koji neće morati reinvestirati. Kada je riječ o ESB-u, te se operacije provode preko specijalizirane institucije. Isti uvjeti vrijede za držanja vrijednosnih papira javnog sektora u sklopu PEPP‑a.

Nedospjele transakcije pozajmljivanja vrijednosnih papira osigurane gotovinskim kolateralom provedene s kreditnim institucijama europodručja 31. prosinca 2021. iznosile su 9.473 mil. EUR (2020.: 2.559 mil. EUR). Gotovina koja je dobivena kao kolateral prenesena je na račune u sustavu TARGET2. Budući da na kraju godine nije bila uložena, te su transakcije iskazane u bilanci (vidi »Obratne transakcije« u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike).^[39]

Bilješka 10. – Obveze prema ostalim rezidentima europodručja nominirane u eurima

Bilješka 10.1. – Opća država

Na dan 31. prosinca 2021. ta je stavka iznosila 3.200 mil. EUR (2020.: 10.012 mil. EUR) i obuhvaćala je depozite Europskog fonda za financijsku stabilnost (engl. European Financial Stability Facility, EFSF) i Europskog stabilizacijskog mehanizma (engl. European Stability Mechanism, ESM). U skladu s člankom 21. Statuta ESSB‑a, ESB može nastupati kao fiskalni agent za institucije, tijela, urede ili agencije Europske unije, središnje vlasti, regionalna, lokalna ili druga tijela javne vlasti, ostala javnopravna tijela ili javna poduzeća država članica.

Bilješka 10.2. – Ostale obveze

Ta stavka sastoji se od salda ESB‑ovih klijenata unutar europodručja u sustavu TARGET2 i na dan 31. prosinca 2021. iznosila je 4.404 mil. EUR (2020.: 3.688 mil. EUR).

Bilješka 11. – Obveze prema nerezidentima europodručja nominirane u eurima

Na dan 31. prosinca 2021. ta je stavka iznosila 112.492 mil. EUR (2020.:11.567 mil. EUR). Najveća sastavnica te stavke bio je iznos od 71.875 mil. EUR (2020.: 4.685 mil. EUR), koji se sastojao od salda unutar sustava TARGET2 koja su nacionalne središnje banke izvan europodručja imale prema ESB‑u (vidi »Salda unutar ESSB‑a / salda unutar Eurosustava« u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike) i salda ESB‑ovih klijenata izvan europodručja u sustavu TARGET2. Povećanje tih salda u 2021. u skladu je s višim saldima ESB‑ovih klijenata izvan europodručja u sustavu TARGET2.

Obuhvaćen je i iznos od 21.750 mil. EUR (2020.: 3.425 mil. EUR), koji proizlazi iz nedospjelih transakcija pozajmljivanja vrijednosnih papira u sklopu PSPP‑a i vrijednosnih papira javnog sektora u sklopu PEPP‑a koje se provode s nerezidentima europodručja, a u kojima je gotovina položena kao kolateral i prenesena na račune u sustavu TARGET2 (vidi bilješku 9. »Ostale obveze prema kreditnim institucijama europodručja nominirane u eurima«).

Pod tom je stavkom i iznos od 18.033 mil. EUR, koji se odnosi na upravljanje operacijama zaduživanja i kreditiranja EU‑a, pri čemu ESB nastupa kao fiskalni agent Europske komisije (vidi bilješku 21. »Upravljanje operacijama zaduživanja i kreditiranja«). Na dan 31. prosinca 2020. nije bilo takvih nedospjelih salda.

Ostatak ove stavke iznos je od 834 mil. EUR (2020.: 3.457 mil. EUR), koji proizlazi iz stalnog dogovora o međusobnoj valutnoj razmjeni sa Sustavom federalnih rezervi. Prema tom dogovoru Banka federalnih rezervi New Yorka transakcijama razmjene osigurava ESB‑u američke dolare kako bi se drugim ugovornim stranama Eurosustava ponudilo kratkoročno financiranje u američkim dolarima. ESB istodobno ulazi u transakcije naizmjenične razmjene s nacionalnim središnjim bankama europodručja, kojima dobivena sredstva služe za provođenje operacija za puštanje likvidnosti u američkim dolarima u obliku obratnih transakcija s drugim ugovornim stranama Eurosustava. Transakcije naizmjenične razmjene dovode do salda unutar Eurosustava između ESB‑a i nacionalnih središnjih banaka europodručja. Nadalje, transakcije razmjene koje se provode s Bankom federalnih rezervi New Yorka i nacionalnim središnjim bankama europodručja za posljedicu imaju terminska potraživanja i obveze koji se evidentiraju na izvanbilančnim računima (vidi bilješku 20. »Valutni ugovori o razmjeni i terminske transakcije u stranoj valuti«).

Bilješka 12. – Obveze unutar Eurosustava

Bilješka 12.1. – Obveze koje su jednake prijenosu deviznih pričuva

To su obveze prema nacionalnim središnjim bankama europodručja koje su proizišle iz prijenosa deviznih pričuva na ESB kada su se te banke priključile Eurosustavu. U skladu s člankom 30. stavkom 2. Statuta ESSB‑a, ti se doprinosi utvrđuju razmjerno udjelima nacionalnih središnjih banaka u upisanom kapitalu ESB‑a. U 2021. nije bilo promjena.

Remuneracija tih obveza izračunava se svakodnevno po posljednjoj dostupnoj graničnoj kamatnoj stopi koju Eurosustav rabi u svojim aukcijama za glavne operacije refinanciranja, usklađenoj tako da odražava nulti prinos na sastavnicu zlata (vidi bilješku 22.3. »Remuneracija potraživanja nacionalnih središnjih banaka s osnove prenesenih deviznih pričuva«).

Bilješka 12.2. – Ostale obveze unutar Eurosustava (neto)

Pod tom su stavkom u 2021. uglavnom bila salda unutar sustava TARGET2 koja su nacionalne središnje banke europodručja imale prema ESB‑u i iznos koji se duguje nacionalnim središnjim bankama europodručja s obzirom na privremenu raspodjelu dobiti ESB‑a (vidi »Salda unutar ESSB‑a / salda unutar Eurosustava«, odnosno »Privremena raspodjela dobiti« u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike).

Do smanjenja neto obveze u sustavu TARGET2 uglavnom je došlo zbog (1) priljeva gotovine od viših salda ESB‑ovih klijenata izvan europodručja u sustavu TARGET2 (vidi bilješku 11. »Obveze prema nerezidentima europodručja nominirane u eurima«), (2) povećanja gotovine koja je primljena kao kolateral pri pozajmljivanju vrijednosnih papira javnog sektora u sklopu PSPP‑a i PEPP‑a (vidi bilješku 9. »Ostale obveze prema kreditnim institucijama europodručja nominirane u eurima« i bilješku 11. »Obveze prema nerezidentima europodručja nominirane u eurima«) i (3) priljeva gotovine od povećanja depozita nerezidenata europodručja koje je ESB primio u ulozi fiskalnog agenta (vidi bilješku 11. »Obveze prema nerezidentima europodručja nominirane u eurima«). Učinak tih čimbenika u velikoj je mjeri neutraliziran neto kupnjama vrijednosnih papira u sklopu PEPP‑a i APP‑a, koje su namirene putem računa u sustavu TARGET2 (vidi bilješku 5. »Vrijednosni papiri rezidenata europodručja nominirani u eurima«).

Remuneracija pozicija unutar sustava TARGET2, uz iznimku salda koja proizlaze iz transakcija naizmjenične razmjene u vezi s operacijama za puštanje likvidnosti u američkim dolarima, izračunava se svakodnevno po posljednjoj dostupnoj graničnoj kamatnoj stopi koju Eurosustav rabi u svojim aukcijama za glavne operacije refinanciranja.

Bilješka 13. – Ostale obveze

Bilješka 13.1. – Revalorizacijske razlike za izvanbilančne instrumente

Pod tom se stavkom uglavnom evidentiraju promjene u vrednovanju transakcija razmjene i terminskih transakcija u stranoj valuti koje su 31. prosinca 2021. bile nedospjele (vidi bilješku 20. »Valutni ugovori o razmjeni i terminske transakcije u stranoj valuti«). Te su promjene u vrednovanju iznosile 568 mil. EUR (2020.: 636 mil. EUR) a proizlaze iz preračunavanja iznosa takvih transakcija u njihovu protuvrijednost u eurima po deviznim tečajevima koji su vrijedili na datum bilance, u odnosu na vrijednosti u eurima koje proizlaze iz preračunavanja transakcija po prosječnom trošku nabave strane valute na taj dan (vidi »Izvanbilančni instrumenti« i »Imovina i obveze u zlatu i stranoj valuti« u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike).

Pod tom su stavkom i gubitci od usklađivanja vrijednosti nedospjelih terminskih transakcija vrijednosnim papirima (vidi bilješku 19. »Terminske transakcije vrijednosnim papirima«).

Bilješka 13.2. – Obračunani rashodi i odgođeni prihodi

Ta se pozicija sastojala od sljedećih sastavnica:

Bilješka 13.3. – Razno

Na dan 31. prosinca 2021. ta je stavka iznosila 2.277 mil. EUR (2020.: 2.419 mil. EUR) i obuhvaćala je salda u iznosu od 535 mil. EUR (2020.: 507 mil. EUR) povezana s valutnim ugovorima o razmjeni i terminskim transakcijama u stranoj valuti koji su 31. prosinca 2021. bili nedospjeli (vidi bilješku 20 »Valutni ugovori o razmjeni i terminske transakcije u stranoj valuti«). Ta salda proizlaze iz preračunavanja iznosa tih transakcija u njihovu protuvrijednost u eurima po prosječnom trošku nabave valute na datum bilance, u odnosu na vrijednosti u eurima po kojima su te transakcije prvotno bile knjižene (vidi »Izvanbilančni instrumenti« u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike).

Pod tom je stavkom i iznos obveze po najmu od 175 mil. EUR (2020.: 199 mil. EUR) (vidi »Najmovi« u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike).

Ta stavka osim toga obuhvaća neto obvezu ESB‑a na temelju definiranih primanja nakon prestanka zaposlenja i ostalih dugoročnih primanja zaposlenika^[40] i članova Izvršnog odbora te članova Nadzornog odbora koji su zaposlenici ESB‑a. Njome su obuhvaćene i otpremnine zaposlenika ESB‑a.

Primanja nakon prestanka zaposlenja, ostala dugoročna primanja i otpremnine koje isplaćuje ESB

Bilanca
Iznosi priznati u bilanci pod stavkom »Razno« (obveze) s obzirom na primanja nakon prestanka zaposlenja, ostala dugoročna primanja i otpremnine zaposlenika bili su sljedeći:

U 2021. godini sadašnja je vrijednost bruto obveze na temelju definiranih primanja prema zaposlenicima u visini 3.165 mil. EUR (2020.: 3.034 mil. EUR) obuhvaćala i primanja koja se financiraju bez fondova u iznosu od 373 mil. EUR (2020.: 364 mil. EUR), što se odnosi na primanja nakon prestanka zaposlenja osim mirovina, ostala dugoročna primanja i otpremnine zaposlenika. Sadašnja vrijednost bruto obveze na temelju definiranih primanja prema članovima Izvršnog odbora i članovima Nadzornog odbora od 43 mil. EUR (2020.:44 mil. EUR) odnosi se isključivo na financiranje bez fondova za primanja nakon prestanka zaposlenja i ostala dugoročna primanja.

Revalorizacije ESB‑ove neto obveze na temelju definiranih primanja s obzirom na primanja nakon prestanka zaposlenja priznaju se u bilanci pod stavkom obveza »Računi revalorizacije«. U 2021. revalorizacijski gubitci pod tom stavkom obveze iznosili su 799 mil. EUR (2020.: 1.067 mil. EUR) (vidi bilješku 15. »Računi revalorizacije«).

Promjene bruto obveze na temelju definiranih primanja, imovina plana i rezultati revalorizacije
Promjene sadašnje vrijednosti bruto obveze na temelju definiranih primanja bile su sljedeće:

Ukupni revalorizacijski dobitci za 2021. u iznosu od 76 mil. EUR koji proizlaze iz bruto obveze za definirana primanja nastali su prvenstveno zbog povećanja diskontne stope koja se rabi u vrednovanju s 1,1 % u 2020. na 1,3 % u 2021. Revalorizacijski dobitci djelomično su neutralizirani revalorizacijskim gubitcima koji proizlaze iz usklađenja na temelju iskustva zbog razlike između aktuarskih pretpostavki iz godišnjih izvještaja iz prethodne godine i stvarnog iskustva.

Došlo je do sljedećih promjena fer vrijednosti imovine plana u stupu definiranih primanja koji se odnosi na zaposlenike:

Revalorizacijski dobitci od imovine plana u 2021. godini proizlaze iz činjenice da su stvarni prinosi od udjela u fondovima bili viši od pretpostavljenih kamatnih prihoda od imovine plana koji su se temeljili na pretpostavci o diskontnoj stopi od 1,1 %.

Došlo je do sljedećih promjena revalorizacijskih rezultata:

Račun dobiti i gubitka
U računu dobiti i gubitka priznati su sljedeći iznosi:

Trošak tekućeg rada u 2021. godini povećao se na 169 mil. EUR (2020.: 142 mil. EUR), i to uglavnom zbog rasta stope budućih povećanja mirovina s 1,0 %, koliko je iznosila 2019. godine, na 1,7 % u 2020. Osim toga diskontna stopa dodatno se smanjila s 1,2 % u 2019. na 1,1 % u 2020.^[41]

Ključne pretpostavke
U pripremi vrednovanja spomenutih u ovoj bilješci neovisni aktuari koristili su se pretpostavkama koje je Izvršni odbor prihvatio za potrebe računovodstva i objavljivanja. Osnovne pretpostavke uporabljene za izračun obveza za primanja nakon prestanka zaposlenja i ostala dugoročna primanja su sljedeće:

Bilješka 14. – Rezervacije

Pod tom su stavkom uglavnom rezervacije za financijske rizike, koje će se rabiti do mjere koju Upravno vijeće bude smatralo potrebnom za pokriće budućih realiziranih i nerealiziranih gubitaka. Iznos tih rezervacija i daljnja potreba za njima preispituje se jednom godišnje, na temelju procjene ESB‑a o vlastitoj izloženosti navedenim rizicima, uzimajući u obzir niz čimbenika. Iznos rezervacija, zajedno sa svim iznosima koji se drže u fondu opće pričuve, ne smije prelaziti vrijednost kapitala ESB‑a koji su uplatile nacionalne središnje banke europodručja.

Uzimajući u obzir rezultate procjene ESB‑ove izloženosti financijskim rizicima i najveći dopušteni iznos rezervacija ESB‑a za financijske rizike, Upravno vijeće odlučilo je 31. prosinca 2021. za njih izdvojiti rezervacije u iznosu od 610 mil. EUR. Zbog tog prijenosa neto dobit ESB‑a za 2021. smanjila se na 192 mil. EUR, a iznos rezervacija povećao se na 8.194 mil. EUR, što je jednako vrijednosti kapitala ESB‑a, koji su uplatile nacionalne središnje banke europodručja, na taj dan.

Pod tom su stavkom i rezervacije za administrativne troškove u iznosu od 74 mil. EUR (2020.: 57 mil. EUR).

Bilješka 15. – Računi revalorizacije

Pod tom su stavkom uglavnom revalorizacijska salda koja proizlaze iz nerealiziranih dobitaka od imovine, obveza i izvanbilančnih instrumenata (vidi »Priznavanje prihoda«, »Imovina i obveze u zlatu i stranoj valuti«, »Vrijednosni papiri« i »Izvanbilančni instrumenti« u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike). Ta stavka obuhvaća i revalorizirane vrijednosti neto obveze ESB‑a na temelju definiranih primanja povezane s primanjima nakon prestanka zaposlenja (vidi »Primanja nakon prestanka zaposlenja, ostala dugoročna primanja i otpremnine koje isplaćuje ESB« u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike i bilješku 13.3. »Razno«).

Do povećanja iznosa računa revalorizacije prvenstveno je došlo zbog aprecijacije američkog dolara u odnosu na euro i rasta tržišne cijene zlata izražene u eurima tijekom 2021.

Za revalorizaciju na kraju godine rabili su se sljedeći devizni tečajevi:

Bilješka 16. – Kapital i pričuve

Bilješka 16.1. – Kapital

Upisani kapital ESB‑a iznosi 10.825 mil. EUR i ostao je nepromijenjen nakon izlaska središnje banke Bank of England iz ESSB‑a 31. siječnja 2020. Udio te središnje banke u upisanom kapitalu ESB‑a preraspodijelio se među nacionalnim središnjim bankama europodručja i preostalim nacionalnim središnjim bankama izvan europodručja.

Uplaćeni kapital ESB‑a ostao je nepromijenjen na razini 7.659 mil. EUR u 2020. zato što su preostale nacionalne središnje banke pokrile povučeni uplaćeni kapital središnje banke Bank of England u iznosu od 58 mil. EUR. Osim toga Upravno vijeće odlučilo je da će nacionalne središnje banke europodručja svoje uvećane udjele uplatiti u cijelosti u godišnjim obrocima od 610 mil. EUR u 2021. i 2022. godini.

Plaćanjem prvog obroka nacionalnih središnjih banaka europodručja 29. prosinca 2021. ukupni uplaćeni kapital ESB‑a povećao se na 8.270 mil. EUR, kao što je prikazano u tablici u nastavku:

Nacionalne središnje banke izvan europodručja dužne su uplatiti 3,75 % svojeg upisanog kapitala kao doprinos za troškove poslovanja ESB‑a. Od 1. veljače 2020. taj doprinos iznosi ukupno 76 mil. EUR. Nacionalne središnje banke izvan europodručja nemaju pravo na udio u raspoloživoj dobiti ESB‑a niti su obvezne podmirivati bilo kakav gubitak ESB‑a.

2.5. Izvanbilančni instrumenti

Bilješka 17. – Programi pozajmljivanja vrijednosnih papira

U sklopu upravljanja vlastitim sredstvima ESB je sklopio sporazum o programu pozajmljivanja vrijednosnih papira, prema kojem specijalizirana institucija ulazi u transakcije pozajmljivanja vrijednosnih papira u ime ESB‑a.

Osim toga ESB je, u skladu s odlukama Upravnog vijeća, stavio na raspolaganje za pozajmljivanje vrijednosne papire kupljene u sklopu prvog, drugog i trećeg CBPP‑a, vrijednosne papire kupljene u sklopu PSPP‑a i PEPP‑a te one kupljene u sklopu SMP‑a koji su prihvatljivi i u PSPP‑u.^[42]

Operacije pozajmljivanja vrijednosnih papira evidentiraju se na računima izvanbilančne evidencije ako nisu osigurane gotovinskim kolateralom koji je bio neuložen na kraju godine.^[43] Operacije pozajmljivanja vrijednosnih papira te vrste u iznosu od 16.156 mil. EUR (2020.: 17.214 mil. EUR) bile su nedospjele na dan 31. prosinca 2021. Od tog je iznosa 11.821 mil. EUR (2020.: 12.615 mil. EUR) bilo povezano s pozajmljivanjem vrijednosnih papira koji se drže za potrebe monetarne politike.

Bilješka 18. – Kamatne ročnice

Nedospjele transakcije u stranoj valuti prikazane su po tržišnom tečaju na kraju godine kako slijedi:

Te su se transakcije provodile u sklopu upravljanja deviznim pričuvama ESB‑a.

Bilješka 19. – Terminske transakcije vrijednosnim papirima

Na dan 31. prosinca 2021. bile su nedospjele terminske transakcije vrijednosnim papirima u iznosu od 382 mil. EUR. Te su se transakcije provodile u sklopu upravljanja deviznim pričuvama ESB‑a. Na kraju 2020. nije bilo takvih nedospjelih transakcija.

Bilješka 20. – Valutni ugovori o razmjeni i terminske transakcije u stranoj valuti

Upravljanje deviznim pričuvama
Tijekom 2021. transakcije razmjene i terminske transakcije u stranoj valuti provodile su se u sklopu upravljanja deviznim pričuvama ESB‑a. Nedospjela potraživanja i obveze koji proizlaze iz tih transakcija prikazani su po tržišnom tečaju na kraju godine kako slijedi:

Valutni ugovori o razmjeni za puštanje likvidnosti
ESB je sklopio valutne ugovore o međusobnoj razmjeni s kanadskom središnjom bankom, engleskom središnjom bankom, japanskom središnjom bankom, Sustavom federalnih rezervi, švicarskom središnjom bankom i kineskom središnjom bankom. Ti ugovori o razmjeni omogućuju (1) puštanje likvidnosti u valutama spomenutih središnjih banaka bankama europodručja i (2) puštanje eurske likvidnosti financijskim institucijama u jurisdikcijama spomenutih središnjih banaka. Valutni ugovori o razmjeni sklopljeni su i sa središnjim bankama Българска народна банка (Bugarska narodna banka), Hrvatska narodna banka, Danmarks Nationalbank i Sveriges riksbank radi puštanja eurske likvidnosti financijskim institucijama u njihovim jurisdikcijama. Svrha je tih ugovora zadovoljiti moguće potrebe za likvidnošću i tako spriječiti ili umanjiti moguće tržišne poremećaje.

Potraživanja i obveze nominirani u američkim dolarima s datumom dospijeća u 2022. nastali su u vezi s osiguravanjem likvidnosti u američkim dolarima drugim ugovornim stranama Eurosustava (vidi bilješku 11. »Obveze prema nerezidentima europodručja nominirane u eurima«).

Bilješka 21. – Upravljanje operacijama zaduživanja i kreditiranja

ESB je u 2021. i dalje bio odgovoran za upravljanje operacijama zaduživanja i kreditiranja EU‑a na temelju instrumenta srednjoročne financijske pomoći i Mehanizma za europsku financijsku stabilnost te za ugovor o kreditima za Grčku i upravljanje plaćanjima u vezi s dvama kreditima odobrenima u sklopu EFSF‑a.

Kao odgovor na pandemiju bolesti COVID‑19 EU je u 2021. nastavio s odobravanjem kredita državama članicama u sklopu instrumenta za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (engl. Support to mitigate Unemployment Risks in an Emergency, SURE). Osim toga EU je u 2021. uspostavio program pod nazivom Next Generation EU (NGEU) kako bi podupro gospodarski oporavak u EU‑u te olakšao prelazak na zeleno i digitalno gospodarstvo. Programom NGEU državama članicama osigurava se financiranje u obliku bespovratne financijske pomoći i potpora u obliku zajmova. ESB je Europskoj komisiji pružio podršku u upravljanju operacijama koje su povezane s tim instrumentima.

ESB je tijekom 2021. obrađivao plaćanja koja se odnose na te operacije.

2.6. Bilješke o računu dobiti i gubitka

Bilješka 22. – Neto kamatni prihodi

Bilješka 22.1. – Kamatni prihodi od deviznih pričuva

Pod tom su stavkom kamatni prihodi, bez kamatnih rashoda, povezani s neto deviznim pričuvama ESB‑a.

Neto kamatni prihodi/rashodi po vrstama instrumenata prikazani su u nastavku:

Neto kamatni prihodi/rashodi po stranim valutama prikazani su u nastavku:

Bilješka 22.2. – Kamatni prihodi koji proizlaze iz raspodjele euronovčanica unutar Eurosustava

Pod tom su stavkom kamatni prihodi povezani s udjelom ESB‑a od 8 % u ukupnom izdanju euronovčanica (vidi »Novčanice u optjecaju« u odjeljku 2.3. Računovodstvene politike i bilješku 6.1. »Potraživanja koja se odnose na raspodjelu euronovčanica unutar Eurosustava«). Kamatni prihodi u 2021. iznosili su nula zbog toga što je kamatna stopa na glavne operacije refinanciranja tijekom cijele godine bila 0 %.

Bilješka 22.3. – Remuneracija potraživanja nacionalnih središnjih banaka s osnove prenesenih deviznih pričuva

Na toj se poziciji prikazuje remuneracija isplaćena nacionalnim središnjim bankama europodručja za potraživanja s osnove deviznih pričuva prenesenih na ESB (vidi bilješku 12.1. »Obveze koje su jednake prijenosu deviznih pričuva«). Remuneracija je u 2021. iznosila nula zbog toga što je kamatna stopa na glavne operacije refinanciranja tijekom cijele godine bila 0 %.

Bilješka 22.4. – Ostali kamatni prihodi i ostali kamatni rashodi

Ostali kamatni prihodi i ostali kamatni rashodi bili su sljedeći:

Bilješka 23. – Realizirani dobitci/gubitci od financijskih operacija

Neto realizirani dobitci/gubitci od financijskih operacija bili su sljedeći:

Neto realizirani dobitci/gubitci od razlika u cijeni obuhvaćaju realizirane dobitke i gubitke od vrijednosnih papira, kamatnih ročnica i kamatnih ugovora o razmjeni. Neto realizirane gubitke od razlika u cijeni u 2021. uglavnom su prouzročili gubitci od razlika u cijeni vrijednosnih papira nominiranih u eurima i kamatnih ročnica nominiranih u američkim dolarima. Veliki dobitci od razlika u cijeni u 2020. realizirani su u portfelju u američkim dolarima nakon pada prinosa vrijednosnih papira nominiranih u američkim dolarima.

Bilješka 24. – Umanjenje financijske imovine i pozicija

Došlo je do sljedećih umanjenja financijske imovine i pozicija:

Tržišna vrijednost više vrijednosnih papira koji se drže u portfelju u američkim dolarima i u portfelju vlastitih sredstava smanjila se u 2021. usporedno s rastom odgovarajućih prinosa. To je prouzročilo nerealizirane gubitke od razlika u cijeni na kraju godine.

Bilješka 25. – Neto prihodi/rashodi od naknada i provizija

Prihodi na toj poziciji u 2021. sastojali su se prvenstveno od naknada za nadzor. Rashodi su uglavnom proizišli iz naknada za skrbništvo.

Prihodi i rashodi povezani s nadzornim zadaćama
ESB ubire godišnju naknadu od nadziranih subjekata kako bi pokrio svoje rashode proizišle iz obavljanja nadzornih zadaća. Naknade se temelje na stvarnim godišnjim rashodima za nadzorne zadaće u određenom razdoblju za koje se plaća naknada usklađenima za iznose koji su vraćeni pojedinačnim bankama ili primljeni od pojedinačnih banaka za prethodna razdoblja za koja se plaća naknada i za druga usklađenja uključujući primljene kamate na zakašnjela plaćanja.^[44]

Na osnovi stvarnog iznosa rashoda ESB‑a koji proizlaze iz obavljanja zadaća nadzora banaka, prihodi od naknada za nadzor za 2021. iznosili su 578 mil. EUR. Nakon usklađenja za primljene kamate na zakašnjela plaćanja godišnje naknade za nadzor koje se ubiru od nadziranih subjekata za 2021. kao razdoblje za koje se plaća naknada iznose 577 mil. EUR^[45] (vidi bilješku 7.4. »Obračunani prihodi i unaprijed plaćeni troškovi«). Računi za pojedinačne naknade za nadzor izdavat će se u drugom tromjesečju 2022.^[46]

ESB osim toga može izreći administrativne kazne nadziranim subjektima zbog nepostupanja u skladu s uredbama EU‑a o bonitetnim zahtjevima za banke i nadzornim odlukama ESB‑a. Prihodi te vrste ne uzimaju se u obzir u izračunu godišnjih naknada za nadzor. Oni se evidentiraju kao prihodi u računu dobiti i gubitka ESB‑a te se raspodjeljuju nacionalnim središnjim bankama europodručja u sklopu ESB‑ove raspodjele dobiti. Prihodi od kazni izrečenih nadziranim subjektima u 2021. iznosili su 1 mil. EUR.

Stoga su prihodi ESB‑a povezani s nadzornim zadaćama bili sljedeći:

Rashodi povezani s nadzorom banaka proizlaze iz izravnog nadzora značajnih subjekata, nadgledanja nadzora manje značajnih subjekata te provođenja horizontalnih zadaća i specijaliziranih usluga. Obuhvaćaju izravne rashode nadzorne funkcije ESB‑a i odgovarajuće rashode koji se odnose na područja za potporu potrebna za ispunjavanje nadzornih dužnosti ESB‑a, pri čemu se njihove usluge odnose na upravljanje poslovnim i drugim prostorima, upravljanje ljudskim potencijalima, informacijsku tehnologiju, pravne, revizijske i opće poslove, odnose s javnošću i prevođenje te ostale aktivnosti.

Stvarni rashodi za 2021. povezani s nadzornim zadaćama ESB‑a, koji se nadoknađuju godišnjim naknadama za nadzor, iznosili su 578 mil. EUR (2020.: 535 mil. EUR). To ukupno povećanje potaknuto je stalnim razvojem posebnih informacijskih sustava namijenjenih nadzoru banaka i višim troškovima za zaposlenike.

Osim toga ESB vraća uplaćeni iznos nadziranim subjektima u slučaju da sud poništi administrativne kazne koje su im prethodno izrečene. Povezani povrati u 2021. iznosili su 5 mil. EUR (vidi bilješku 31. »Ostali troškovi«). Ti troškovi nisu uzeti u obzir pri izračunu godišnjih naknada za nadzor, nego se evidentiraju u računu dobiti i gubitka ESB‑a te smanjuju neto rezultat.

Bilješka 26. – Prihodi od dionica i sudjelujućih udjela

Na ovoj su poziciji prikazane primljene dividende za dionice BIS‑a koje ESB drži (vidi bilješku 7.2. »Ostala financijska imovina«). Taj iznos obuhvatio je u 2021. dodatnu dividendu koja je odobrena na godišnjoj glavnoj skupštini BIS‑a kako bi se nadoknadilo to što dividenda za razdoblje od 2019. do 2020. nije bila isplaćena.^[47]

Bilješka 27. – Ostali prihodi

Ostali razni prihodi ostvareni tijekom 2021. uglavnom su proizišli iz (1) doprinosa nacionalnih središnjih banaka europodručja troškovima ESB‑a povezanima sa zajedničkim projektima unutar Eurosustava i (2) isplata osiguranja povezanih s radovima na popravku infrastrukture u glavnoj zgradi (vidi bilješku 29. »Administrativni troškovi«).

Bilješka 28. – Troškovi za zaposlenike

Troškovi za zaposlenike bili su sljedeći:

Prosječan broj zaposlenika, izražen u ekvivalentima punog radnog vremena^[48], iznosio je 4038 (2020.: 3923), uključujući njih 362 na rukovodećim položajima (2020.: 356).

Troškovi za zaposlenike povećali su se u 2021. prije svega zbog većih troškova povezanih s primanjima nakon prestanka zaposlenja koji uglavnom proizlaze iz rasta stope budućih povećanja mirovina i primjene niže diskontne stope u aktuarskoj procjeni kako bi se dobio trošak tekućeg rada za 2021.^[49] (vidi bilješku 13.3. »Razno«). Povećanju je pridonio i veći prosječni broj zaposlenih u ESB‑u.

Naknade za članove Izvršnog odbora i članove Nadzornog odbora
Članovi Izvršnog odbora i članovi Nadzornog odbora koji su zaposlenici ESB‑a primaju osnovnu plaću i dodatak za stanovanje. Predsjedniku se, umjesto dodatka za stanovanje, osigurava rezidencija. Članovi Izvršnog odbora i predsjednik Nadzornog odbora primaju i dodatak za reprezentaciju. U skladu s Uvjetima zapošljavanja osoblja Europske središnje banke članovi obaju odbora mogu imati pravo na dodatak za uzdržavane članove kućanstva, djecu, obrazovanje i druge dodatke, ovisno o osobnim prilikama. Plaće podliježu oporezivanju u korist EU‑a te odbitcima za uplatu doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, dugotrajnu skrb te osiguranje od posljedica nesretnog slučaja. Dodatci na plaće neoporezivi su i ne ulaze u izračun mirovina.

U 2021. godini članovima Izvršnog odbora i članovima Nadzornog odbora koji su zaposlenici ESB‑a (dakle, ne uključujući predstavnike nacionalnih nadzornih tijela) isplaćene su sljedeće osnovne plaće:^[50]

Ukupni dodatci na plaću koji se isplaćuju članovima obaju odbora i doprinosi ESB‑a koji se u njihovo ime uplaćuju za zdravstveno osiguranje, dugotrajnu skrb i osiguranje od posljedica nesretnog slučaja iznosili su 1.097.128 EUR (2020.: 1.201.810 EUR).

Bivši članovi obaju odbora još neko ograničeno vrijeme nakon isteka mandata mogu dobivati prijelazne plaće. U 2021. godini te su isplate, s povezanim dodatcima za članove obitelji i doprinosima ESB‑a uplaćenima za zdravstveno osiguranje, dugotrajnu skrb i osiguranje od posljedica nesretnog slučaja bivših članova obaju odbora, iznosile 977.547 EUR (2020.: 1.555.042 EUR). Iznos isplata smanjio se uglavnom zbog toga što ih je primalo manje članova odbora u 2021., a oni koji su na njih još imali pravo primali su manje iznose kako im se prijelazno razdoblje bližilo kraju.

Isplate povezane s mirovinama uključujući dodatke nakon prestanka zaposlenja te doprinosi za zdravstveno osiguranje, dugotrajnu skrb i osiguranje od posljedica nesretnog slučaja za bivše članove odbora i njihove uzdržavane osobe iznosili su 4.047.008 EUR (2020.: 928.149 EUR).^[51] Taj iznos u 2021. uključivao je paušalni iznos mirovine koja je bivšem članu odbora isplaćena jednokratno pri umirovljenju umjesto budućih isplata.

Bilješka 29. – Administrativni troškovi

Administrativni troškovi bili su sljedeći:

Administrativni troškovi malo su se povećali u 2021. Do povećanja troškova za najamnine, održavanje imovine i komunalne usluge došlo je prije svega u vezi s potrebnim infrastrukturnim popravcima u glavnoj zgradi koji su bili potrebni nakon izgradnje. Povezani troškovi naplaćeni su od osiguranja (vidi bilješku 27. »Ostali prihodi«).

Bilješka 30. – Usluge proizvodnje novčanica

Ti troškovi nastaju ponajprije zbog prekograničnog prijevoza euronovčanica između tiskara i nacionalnih središnjih banaka radi dostave novih novčanica te između nacionalnih središnjih banaka radi nadoknade manjkova kod jednih viškom zaliha kod drugih. Snosi ih centralno ESB.

Bilješka 31. – Ostali troškovi

Pod tom je stavkom u 2021. bio povrat administrativnih kazni koje je ESB prethodno izrekao trima nadziranim subjektima unutar iste grupe, a sud je odgovarajuće odluke djelomično poništio (vidi bilješku 25. »Neto prihodi/rashodi od naknada i provizija«).

3. Izvješće neovisnog revizora

predsjednica i Upravno vijeće
Europske središnje banke

Frankfurt na Majni

Izvješće o reviziji financijskih izvještaja ESB‑a za 2021.

Mišljenje

Obavili smo reviziju financijskih izvještaja Europske središnje banke (ESB) za godinu koja je završila 31. prosinca 2021., koji su uključeni u godišnje financijske izvještaje ESB‑a i obuhvaćaju bilancu, račun dobiti i gubitka, sažetak značajnih računovodstvenih politika te druge bilješke s objašnjenjima.

Prema našem mišljenju, priloženi financijski izvještaji istinito i fer prikazuju financijsko stanje ESB‑a na dan 31. prosinca 2021. te rezultate njegova financijskog poslovanja za godinu koja je tada završila u skladu s načelima koja je utvrdilo Upravno vijeće i koja su sadržana u Odluci (EU) 2016/2247 ESB‑a od 3. studenoga 2016. o godišnjim financijskim izvještajima Europske središnje banke (ESB/2016/35) sa svim izmjenama, utemeljenoj na Smjernici (EU) 2016/2249 ESB‑a od 3. studenoga 2016. o pravnom okviru za računovodstvo i financijsko izvještavanje u Europskom sustavu središnjih banaka (ESB/2016/34) sa svim izmjenama.

Osnova za mišljenje

Obavili smo reviziju u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima. Naše odgovornosti prema tim standardima podrobnije su opisane u našem izvješću, u odjeljku o revizorovim odgovornostima za reviziju financijskih izvještaja. Neovisni smo o ESB‑u u skladu s njemačkim etičkim zahtjevima koji se odnose na našu reviziju financijskih izvještaja, a koji su usklađeni s Kodeksom etike za profesionalne računovođe Odbora za međunarodne standarde etike za računovođe, i ispunili smo svoje ostale etičke odgovornosti u skladu s tim zahtjevima. Vjerujemo da su revizijski dokazi koje smo dobili dostatni i primjereni te mogu služiti kao osnova za naše mišljenje.

Ostale informacije

Izvršni odbor ESB‑a (»Izvršni odbor«) odgovoran je za ostale informacije obuhvaćene godišnjim financijskim izvještajima ESB‑a. Ostale informacije sadržavaju sve informacije uključene u ESB‑ove godišnje financijske izvještaje, ali ne uključuju ESB‑ove financijske izvještaje i naše izvješće neovisnog revizora.

Naše mišljenje o financijskim izvještajima ne obuhvaća ostale informacije i ne izražavamo bilo koji oblik zaključka s izražavanjem uvjerenja o njima.

Naša je odgovornost pročitati ostale informacije u sklopu revizije financijskih izvještaja i pritom razmotriti jesu li ostale informacije značajno proturječne financijskim izvještajima ili našim spoznajama stečenima u reviziji ili se drukčije čini da su značajno pogrešno prikazane.

Odgovornost Izvršnog odbora i onih koji su zaduženi za upravljanje za financijske izvještaje

Izvršni odbor odgovoran je za sastavljanje i fer prikaz financijskih izvještaja u skladu s načelima koja je utvrdilo Upravno vijeće i koja su sadržana u Odluci (EU) 2016/2247 ESB‑a od 3. studenoga 2016. o godišnjim financijskim izvještajima Europske središnje banke (ESB/2016/35) sa svim izmjenama, utemeljenoj na Smjernici (EU) 2016/2249 ESB‑a od 3. studenoga 2016. o pravnom okviru za računovodstvo i financijsko izvještavanje u Europskom sustavu središnjih banaka (ESB/2016/34) sa svim izmjenama, te za one interne kontrole za koje Izvršni odbor odredi da su potrebne za omogućavanje sastavljanja financijskih izvještaja koji su bez značajnog pogrešnog prikaza uslijed prijevare ili pogreške.

U sastavljanju financijskih izvještaja Izvršni odbor odgovoran je za procjenjivanje sposobnosti ESB‑a da nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem te za objavljivanje, ako je primjenjivo, pitanja povezanih s vremenski neograničenim poslovanjem i uporabom računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograničenosti poslovanja.

Oni koji su zaduženi za upravljanje odgovorni su za nadziranje procesa financijskog izvještavanja koji je ESB ustanovio.

Revizorove odgovornosti za reviziju financijskih izvještaja

Naši su ciljevi steći razumno uvjerenje o tome jesu li godišnji financijski izvještaji kao cjelina bez značajnog pogrešnog prikaza uslijed prijevare ili pogreške i izdati izvješće neovisnog revizora koje uključuje naše mišljenje. Razumno uvjerenje viša je razina uvjerenja, ali nije garancija da će se revizijom obavljenom u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima uvijek otkriti značajno pogrešno prikazivanje kada ono postoji. Pogrešni prikazi mogu nastati uslijed prijevare ili pogreške i smatraju se značajnima ako se razumno može očekivati da, pojedinačno ili u zbroju, utječu na ekonomske odluke korisnika donesene na osnovi tih financijskih izvještaja.

Kao sastavni dio revizije u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima, tijekom planiranja i provedbe revizije stvaramo profesionalne prosudbe i održavamo profesionalni skepticizam. Osim toga:

• Prepoznajemo i procjenjujemo rizike značajnog pogrešnog prikaza financijskih izvještaja, zbog prijevare ili pogreške, oblikujemo i obavljamo revizijske postupke kao reakciju na te rizike i pribavljamo revizijske dokaze koji su dostatni i primjereni te mogu služiti kao osnova za naše mišljenje. Rizik neotkrivanja značajnog pogrešnog prikaza nastalog uslijed prijevare veći je od rizika nastalog uslijed pogreške jer prijevara može uključivati tajne sporazume, krivotvorenje, namjerno ispuštanje, pogrešno prikazivanje ili zaobilaženje internih kontrola.
• Stječemo razumijevanje internih kontrola relevantnih za reviziju kako bismo oblikovali revizijske postupke koji su primjereni danim okolnostima, ali ne i za svrhu izražavanja mišljenja o učinkovitosti internih kontrola ESB‑a.
• Ocjenjujemo primjerenost korištenih računovodstvenih politika te razumnost računovodstvenih procjena i povezanih objava rukovodstva.
• Zaključujemo o primjerenosti računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograničenosti poslovanja kojom se služi rukovodstvo i, na osnovi pribavljenih revizijskih dokaza, zaključujemo o tome postoji li značajna neizvjesnost u vezi s događajima ili okolnostima koji mogu pobuditi značajnu sumnju u sposobnost ESB‑a da nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem. Ako zaključimo da postoji značajna neizvjesnost, dužni smo u svojem izvješću neovisnog revizora skrenuti pozornost na povezane objave u financijskim izvještajima ili, ako takve objave nisu odgovarajuće, modificirati svoje mišljenje. Naši se zaključci temelje na revizijskim dokazima pribavljenima do datuma izvješća neovisnog revizora.
• Ocjenjujemo cjelokupnu prezentaciju, strukturu i sadržaj financijskih izvještaja, uključujući objave, kao i to odražavaju li financijski izvještaji transakcije i događaje na kojima su zasnovani na način kojim se postiže fer prezentacija.

Dužni smo komunicirati s onima koji su zaduženi za upravljanje u vezi s, među ostalim pitanjima, planiranim djelokrugom i vremenskim rasporedom revizije te važnim revizijskim nalazima, uključujući one u vezi sa značajnim nedostatcima u internim kontrolama koji su otkriveni tijekom revizije.

Frankfurt na Majni, 9. veljače 2022.

Baker Tilly GmbH & Co. KG
Wirtschaftsprüfungsgesellschaft

(Düsseldorf)

4. Bilješka o raspodjeli dobiti i gubitka

Ova bilješka nije dio financijskih izvještaja ESB‑a za 2021. godinu.

Na temelju članka 33. Statuta ESSB‑a neto dobit ESB‑a prenosi se sljedećim redoslijedom:

1. iznos koji odredi Upravno vijeće, a koji ne smije prelaziti 20 % neto dobiti, prenosi se u fond opće pričuve, najviše do iznosa jednakog 100 % kapitala
2. preostala neto dobit raspodjeljuje se imateljima udjela ESB‑a razmjerno njihovim uplaćenim udjelima.^[52]

U slučaju da ESB pretrpi gubitak, manjak se može nadoknaditi iz fonda opće pričuve ESB‑a i, ako je potrebno, nakon odluke Upravnog vijeća, iz monetarnog prihoda za tu financijsku godinu, razmjerno visini i najviše do iznosa raspodijeljenih nacionalnim središnjim bankama u skladu s člankom 32. stavkom 5. Statuta ESSB‑a.^[53]

Neto dobit ESB‑a za 2021. iznosila je 192 mil. EUR. Na temelju odluke Upravnog vijeća 31. siječnja 2022. nacionalnim središnjim bankama europodručja privremeno je raspodijeljena dobit u iznosu od 150 mil. EUR. Nadalje, Upravno vijeće odlučilo je preostalu dobit u visini 42 mil. EUR raspodijeliti nacionalnim središnjim bankama europodručja.