Bankarstvo u sjeni i preispitivanje strategije

Funkcioniranje gospodarstva

Naša je zadaća održavati stabilnost cijena. Kako bismo bili uspješni u tome, moramo razumjeti kako gospodarstvo funkcionira. Naše je gospodarstvo nalik na stroj sastavljen od različitih dijelova a financijski sustav jedan je od ključnih dijelova. Obuhvaća banke, osiguravajuća društva i financijska tržišta te omogućuje kretanje novca u gospodarstvu kada i kamo je to potrebno.

Mijenja se gospodarstvo, mijenja se i financijski sustav

Naše se gospodarstvo znatno promijenilo od prethodnog preispitivanja strategije koje smo proveli 2003. Među ostalim, promijenio se način na koji se poduzeća financiraju. U prošlosti su jednostavno pozajmljivala novac od banaka. Premda su bankovni krediti i dalje vrlo važan izvor financiranja u europodručju, drugi su načini sve uobičajeniji. Na primjer, veća se poduzeća sve više financiraju izdavanjem korporativnih obveznica. Te korporativne obveznice često kupuju financijske institucije koje mogu djelovati kao tradicionalne banke, ali ne podliježu jednakom broju pravila. Stoga su prozvane »bankama u sjeni«.

Naša monetarna politika djeluje preko financijskog sustava

Važno je pomno pratiti takva kretanja jer naša monetarna politika dopire do ljudi, poduzeća i vlada preko financijskog sustava. Zbog toga je Upravno vijeće u sklopu preispitivanja strategije razgovaralo o bankarstvu u sjeni.

Osim kamatnih stopa važni su i drugi alati monetarne politike

Način na koji se služimo alatima monetarne politike u određenoj mjeri ovisi o načinu na koji financijski sustav usmjerava sredstva unutar gospodarstva. Uzmimo kao primjer naše kamatne stope. Prilagođavanjem svojih kamatnih stopa utječemo na troškove zaduživanja građana i poduzeća kod banaka, što utječe na potrošnju i ulaganja, a oni utječu na kretanja cijena.

No ako bankovno kreditiranje postane manje važno onima kojima trebaju krediti, to će se odraziti na utjecaj promjena naših kamatnih stopa na gospodarsku aktivnost. To je jedan od razloga zašto se služimo i drugim alatima monetarne politike kako bismo pridonijeli održavanju stabilnosti cijena. Na primjer, kupujemo vrijednosne papire. Kupnjom vrijednosnih papira, na primjer korporativnih obveznica, postižemo smanjenje troškova takvog financiranja za poduzeća, a to može povoljno djelovati na gospodarstvo i poduprijeti stabilnost cijena.

Bankarstvo u sjeni može biti rizično za gospodarstvo

S jedne strane, moglo bi biti dobro da poduzeća sada manje ovise o kreditima banaka. Kada se banke nađu u poteškoćama, mogu smanjiti kreditiranje. To bi moglo naškoditi poduzećima kojima je financiranje potrebno. U takvim bi razdobljima drugi izvori financiranja mogli poduzećima biti posebno korisni.

S druge strane, postoje i rizici. Na primjer, banke u sjeni nisu regulirane u mjeri u kojoj su to tradicionalne banke, što znači da mogu donositi rizičnije odluke jer se na njih ne primjenjuju jednako stroga pravila. Ako se te odluke pokažu lošima, institucije bi mogle pretrpjeti velike gubitke. Ako su banke u sjeni dovoljno velike, takve poteškoće mogle bi narušiti stabilnost cijelog financijskog sustava, što bi moglo naškoditi gospodarstvu. S obzirom na to da odluke donosimo uzimajući u obzir gospodarstvo, to utječe na našu monetarnu politiku.

Upravno vijeće razgovaralo je o bankarstvu u sjeni u sklopu preispitivanja strategije jer je važno pomno pratiti takve promjene u financijskom sustavu. Moramo i dalje razumjeti gospodarstvo kako bismo donosili dobre odluke i njima održavali stabilnost cijena.