Digitalni euro: pripreme za moguće uvođenje

Uvodna izjava člana Izvršnog odbora ESB‑a Piera Cipollonea pred Odborom za ekonomsku i monetarnu politiku Europskog parlamenta

Bruxelles, 24. ožujka 2026.

Zahvaljujem na ovoj prilici da vas upoznam s novostima o digitalnom euru i odgovorim na vaša pitanja.

Prošlog tjedna čelnici europodručja ponovno su potvrdili ključnu važnost napretka u vezi s tom inicijativom^[1] a u vašoj nedavno objavljenoj rezoluciji o Godišnjem izvješću ESB‑a ističe se nužnost tog projekta za jačanje monetarne suverenosti EU‑a, smanjenje fragmentacije plaćanja malih vrijednosti i podupiranje cjelovitosti i otpornosti jedinstvenog tržišta.^[2]

Eurosustav sa svoje strane nastavlja s tehničkim pripremama kako bismo bili spremni za uvođenje digitalnog eura koji funkcionira u cijelom europodručju i u svim primjerima uporabe. Tek nakon donošenja odgovarajuće zakonske osnove razmotrit ćemo izdavanje digitalnog eura i provesti ga u potpunom skladu s tom zakonodavnom osnovom.

Osim toga i jednako odlučno brinemo se za to da centralnobankarski novac i nadalje bude uporište budućih financijskih tržišta velikih vrijednosti. Pontes, rješenje Eurosustava zasnovano na tehnologiji distribuiranog zapisa, počet će se primjenjivati u trećem tromjesečju 2026. kako bi se omogućila namira u centralnobankarskom novcu za transakcije koje se temelje na toj tehnologiji. A početkom mjeseca objavili smo plan djelovanja za inicijativu Appia, kojoj je cilj stvaranje integriranog europskog tržišta za digitalnu imovinu u suradnji s privatnim i javnim dionicima.^[3]

Danas bih vas želio izvijestiti o četiri područja našeg kontinuiranog rada u projektu digitalnog eura: 1) aktivnostima usmjerenima na uključenost i pristupačnost koje su integrirane u dizajn, 2) radu na inovacijama, 3) integraciji digitalnog eura u širi europski ekosustav plaćanja i 4) pokusnim aktivnostima u projektu digitalnog eura.

Uključenost i pristupačnost integrirane u dizajn

Za početak, želio bih reći nešto o vrlo važnom obilježju digitalnog eura: njegovoj uključivosti.

Kako bi bio prava digitalna dopuna gotovini, digitalni euro mora biti pristupačan svima, među ostalima i osobama s invaliditetom. Na primjer, prema procjenama, u Europi živi 30 milijuna slijepih ili slabovidnih osoba.^[4] Nastojimo riješiti i pitanje digitalne financijske isključenosti. Naime, istraživanja pokazuju da svaki peti Europljanin osjeća nesigurnost u vezi s uporabom digitalnih financijskih usluga.^[5] Moramo zadovoljiti potrebe tih građana, i mnogih drugih, glede pristupačnosti, na što dosljedno pozivaju i udruge za zaštitu potrošača.^[6]

Kako bismo to postigli, digitalna financijska uključenost od početka je sastavni dio projekta digitalnog eura. Pristup »pristupačnosti integrirane u dizajn« među ključnim je činiteljima o kojima se vodi računa, i nadalje će se voditi, u svim aktivnostima povezanima s digitalnim eurom.

Zato smo u prethodnoj fazi provodili istraživanje u cijelom europodručju, uključujući razgovore i fokusne skupine s ranjivim potrošačima.^[7] Tako smo utvrdili poteškoće povezane s načinima plaćanja, kao što su složenost sustava, nepristupačnost i neprihvaćanje, te će naš kontinuirani rad biti potpuno usklađen s njihovim potrebama.

Prije nekoliko tjedana poduzeli smo još jedan važan korak u vezi s tim: sklopili smo sporazum o suradnji sa Zakladom ONCE, koja je posvećena suradnji i socijalnoj uključenosti osoba s invaliditetom.^[8] Zaklada će surađivati s nama u oblikovanju aplikacije za digitalni euro te, nakon što prvi prototipovi postanu dostupni, ispitivati njezine funkcije. To će nam omogućiti da od početka oblikovanja i razvoja mobilne aplikacije u nju integriramo pristupačnost umjesto da naknadno rješavamo probleme.

Na primjer, istražujemo prilagodljiva korisnička sučelja, uključujući značajke kao što su glasovne naredbe, prikaz velikih slova i pojednostavnjeni postupci, kako bi aplikacija za digitalni euro bila jednostavna za uporabu osobama s posebnim potrebama u vezi s pristupačnošću ili osobama s ograničenom digitalnom pismenošću. Također razmatramo alate za upravljanje proračunom i podršku namijenjene potrošačima kako bismo im pomogli da učinkovito upravljaju svakodnevnom potrošnjom i financijama općenito.

Želimo ponuditi značajke pristupačnosti koje nisu samo usklađene s minimalnim zahtjevima iz Europskog akta o pristupačnosti^[9], nego idu korak dalje kako bi zadovoljile potrebe svih potrošača u europodručju, slične onima koje imaju novčanice u fizičkom svijetu.

Inovacije

U projektu digitalnog eura ne surađujemo samo s organizacijama potrošača, nego i s privatnim sektorom kako bismo iskoristili njegov puni potencijal kada je riječ o inovacijama.

U EU‑u ne postoji manjak inovacija, no postoji problem povećanja razmjera i problem rascjepkanosti zbog nacionalnih granica. Bez dovoljno velikih razmjera europska poduzeća za platni promet teško mogu učinkovito apsorbirati fiksne troškove povezane s inovacijama, zbog čega jača prevlast neeuropskih poduzeća koja mogu iskoristiti svoj globalni doseg.

Zahvaljujući digitalnom euru to bi se stanje moglo promijeniti te bi se u konačnici mogle povećati produktivnost i otpornost, što je prepoznao i Međunarodni monetarni fond.^[10]

Digitalni euro omogućit će uspostavu zajedničke platne infrastrukture i zajedničkih standarda a tržište će na tim temeljima moći razvijati inovativne usluge s dodanom vrijednošću. Jedinstveni sveeuropski doseg digitalnog eura omogućit će privatnom sektoru da svoja rješenja ponudi u cijelom europodručju, čime će se poduzećima i pružateljima platnih usluga omogućiti da iskušaju nove poslovne modele i prošire bazu klijenata preko nacionalnih granica.

U 2024. pokrenuli smo suradnju s tržišnim sudionicima kako bismo istražili kako digitalni euro može potaknuti inovacije i stvoriti nove poslovne prilike.^[11] Ta inovacijska platforma privukla je oko 70 tržišnih sudionika, uključujući trgovce, banke, financijskotehnološka poduzeća i istraživače, koji su iznijeli konkretne ideje o tome kako bi digitalni euro mogao potaknuti inovacije i rast te pojednostavniti svakodnevna plaćanja za građane i poduzeća.

S obzirom na to da na tržištu postoji veliko zanimanje za inovacijsku platformu, nastavit ćemo suradnju s privatnim sektorom usmjeravajući se na dva područja aktivnosti: eksperimentiranje i istraživanje.

Cilj je eksperimentiranja poduprijeti tržište u razvoju inovativnih obilježja i usluga s dodanom vrijednošću iskorištavanjem tehnoloških mogućnosti digitalnog eura kao što su uvjetovana plaćanja, dostupnost 24 sata dnevno 365 dana u godini te sveeuropski doseg.

Tijekom 2026. u eksperimentiranju ćemo iznova sagledati zamisli koje su se u prethodnoj fazi projekta pokazale perspektivnima te razmotriti mogućnosti njihova podupiranja kako bi se stvorile opipljive tržišne prilike. Cilj nam je pomoći tržišnim sudionicima – pružateljima platnih usluga, financijskotehnološkim poduzećima i pružateljima IT usluga – da razviju inovativna obilježja koja nadilaze osnovne funkcije koje nudi Eurosustav. Eksperimentiranje će se uglavnom usmjeriti na uvjetovana plaćanja i druge usluge kojima bi se moglo poboljšati korisničko iskustvo, kao što su e‑potvrde o uplati, podjela računa i alati za upravljanje proračunom.

Te bi usluge mogle donijeti znatnu vrijednost stanovnicima Europe i istodobno omogućiti nove izvore prihoda za europska poduzeća. Na primjer, u sklopu uvjetovanih plaćanja mogli bi se omogućiti automatski povrati u slučaju poremećaja putovanja ili zajamčiti da putnici plaćaju najpovoljnije cijene, pa bi prijevoz postao jednostavniji, jeftiniji i manje stresan.

U sklopu eksperimentiranja istražit ćemo i inovativni potencijal izvanmrežne funkcije digitalnog eura. Na primjer, organizirat ćemo hakaton izvanmrežnih plaćanja kako bismo u suradnji s tržišnim sudionicima pronašli inovativne primjere uporabe i funkcije te načine poboljšanja korisničkog iskustva.

Istraživanje je više usmjereno na dalju budućnost: u njemu ćemo proučavati tehnološka rješenja i obilježja koja bi se mogla naknadno ugraditi u digitalni euro. Aktivno ćemo surađivati s poduzećima u istraživanju široke lepeze platnih instrumenata kojima bi se podržali primjeri uporabe između poduzeća i mikroplaćanja.^[12]

I na tom ćemo području nastaviti istraživati najsuvremenije tehnologije, kao što su primjena umjetne inteligencije u plaćanjima i primjeri uporabe između strojeva. Nastavlja se razvoj primjera uporabe za plaćanja i cilj nam mora biti u najvećoj mjeri ponuditi prave europske mogućnosti plaćanja kako bismo u budućnosti u tim primjerima uporabe, primjerice na prodajnom mjestu, izbjegli ovisnost kakvoj smo izloženi danas.

Integracija u ekosustav plaćanja

Posljednjih mjeseci napredovali smo i u razgovorima sa sektorom o načinima na koje bi se digitalni euro mogao uklopiti u postojeći ekosustav plaćanja, s posebnim naglaskom na sinergijama s domaćim europskim platnim shemama.

Utvrdili smo dvije perspektivne mogućnosti integracije: co‑badging s domaćim shemama i uspostavu zajedničkih europskih standarda.^[13] O njima aktivno raspravljamo s tržišnim sudionicima u Odboru za plaćanja malih vrijednosti u eurima i Skupini za izradu pravilnika.

Te dvije sinergije potvrđuju ono što cijelo vrijeme tvrdimo: da se digitalni euro neće natjecati s privatnim europskim sredstvima plaćanja, nego će poduprijeti njihovo širenje u cijeloj Europi.

Prvo, digitalni euro mogao bi dopuniti postojeće domaće europske platne sheme zahvaljujući co‑badgingu na fizičkim karticama. Co-badging s digitalnim eurom omogućio bi korisnicima da se služe jednom karticom, kojom bi plaćali trgovcima koji prihvaćaju određenu domaću shemu, te istom karticom plaćaju bilo kojem drugom trgovcu u europodručju.

Slično tomu, digitalni euro mogao bi se rabiti u digitalnim novčanicima otvorenima kod europskih banaka zajedno s domaćim karticama ili shemama za transakcije s računa na račun (A2A). Zamislite da ste u pivnici u Dublinu u kojoj ne prihvaćaju domaću platnu shemu u novčaniku vaše španjolske banke, kojom se služite u svakodnevnom životu. Kad bi postojao digitalni euro, ne biste se morali brinuti: u istom biste novčaniku jednostavno mogli prijeći na plaćanje digitalnim eurom.

Time bi se smanjila ovisnost o međunarodnim kartičnim shemama, koje su skuplje i tradicionalno služe za co‑badging i integraciju novčanika, i omogućilo da u cijelom europodručju plaćate europskim rješenjem za plaćanja.^[14] Nadalje, banke koje su omogućile co‑badging s digitalnim eurom na svojim karticama zadržat će cijelu međubankovnu naknadu za transakciju u digitalnim eurima. Budući da su pružatelji platnih usluga i trgovci pokazali veliko zanimanje za tu temu, posljednjih mjeseci održavali smo radionice o co‑badgingu na kojima se govorilo o posebnim pravnim i tehničkim pitanjima te pitanjima korisničkog iskustva.

Drugo, digitalnim eurom postavit će se europski standard za plaćanja malih vrijednosti, koji će se sastojati od posuvremenjenih postojećih europskih standarda, odnosno skupa interoperabilnih „tračnica” koje će privatnim pružateljima omogućiti nadogradnju, inovacije i širenje preko granica.

Kao što sam već mnogo puta rekao, o tome možete razmišljati kao o javnoj željezničkoj mreži. Infrastruktura je javna, ali privatna poduzeća mogu se služiti tračnicama i doći do bilo kojeg odredišta u Europi te se natjecati uslugama, kvalitetom i inovacijama.

Zato pravilnik o digitalnom euru sastavljamo u bliskoj suradnji s tržišnim sudionicima u sklopu Skupine za izradu pravilnika. Zajednički rad omogućuje nam da u ranim fazama razjasnimo kako se postojećim rješenjima mogu nadograditi i iskoristiti standardi digitalnog eura. U definiranju tih standarda surađujemo sa tržišnim sudionicima i tijelima za normizaciju u Europi kako bismo, kad god je to moguće, primjenjivali postojeće standarde.

Polazeći od doprinosa sektora na području rada Skupine za izradu pravilnika, ESB je prošle godine najavio istraživanje mogućnosti otvorenih standarda.^[15] Otada smo dodatno intenzivirali dijalog s tijelima za normizaciju.

Očekujemo da ćemo do ljeta najaviti europske standarde kojima ćemo se služiti za digitalni euro. Nakon toga blisko ćemo surađivati s tržišnim sudionicima kako bismo im pomogli da budu spremni što prije ugraditi te nove standarde u terminale za plaćanje.

Važno je napomenuti da se standardi digitalnog eura mogu dovršiti tek nakon donošenja zakonodavstva i tek tada tržište može biti sigurno u njihovu široku primjenu u cijelom europodručju. Zahvaljujući toj sigurnosti privatne inicijative na području plaćanja moći će početi iskorištavati prednosti infrastrukture digitalnog eura za korisnike i prije izdavanja samog digitalnog eura.

Naime, kako trgovci budu dograđivali terminale za plaćanje, moći će osposobiti nove uređaje za digitalni euro. To će omogućiti europskim pružateljima platnih usluga da počnu povećavati doseg i proširivati raspon primjera uporabe koje mogu podržati, čime će se, čim se donese zakonodavna osnova, početi jačati naša strateška autonomija i otpornost.

Skoro donošenje Uredbe o digitalnom euru stoga je ključno kako bi se iskoristile prednosti ovog projekta za europska privatna rješenja za plaćanja.

Pokusne aktivnosti u projektu digitalnog eura

Naposljetku, prelazim na naše pokusne aktivnosti.

One su ključan korak za ispitivanje infrastrukture koju razvijamo i njezinu provjeru u stvarnim uvjetima. Omogućit će nam i prikupljanje strukturiranih povratnih informacija. Pružatelji platnih usluga koji budu sudjelovali u pokusnim aktivnostima steći će neposredno iskustvo o ekosustavu digitalnog eura i iznijeti svoja stajališta, koja će pridonijeti daljnjem oblikovanju njegovih tehničkih specifikacija.

U toj fazi projekta ispitivat će se predviđena obilježja digitalnog eura u kontroliranom okružju, s naglaskom na plaćanjima između fizičkih osoba i plaćanjima fizičkih osoba poduzećima. Ispitivanje će se provoditi kombinacijom aktivnosti na mreži i izvanmrežnih aktivnosti u prostorijama središnjih banaka Eurosustava. U njemu će sudjelovati zaposlenici uključenih središnjih banaka Eurosustava i odabrani trgovci koji pružaju svakodnevne usluge u našim poslovnim prostorijama, na primjer u kantinama i restoranima, ili usluge e‑trgovine.^[16]

Početkom ožujka objavili smo poziv na iskaz interesa u kojem smo pozvali ovlaštene pružatelje platnih usluga da sudjeluju u pokusnim aktivnostima. Eurosustav će ocijeniti prijave na temelju zahtjeva za prihvatljivost i ponderiranih evaluacijskih kriterija.^[17]

Pokusne aktivnosti već su izazvale velik interes dionika, od kojih su se mnogi već uključili u dva tematska susreta održana u siječnju i ožujku.^[18] U sljedećim ćemo tjednima, odnosno prije roka za prijave u svibnju, nastaviti surađivati s tržišnim sudionicima. Odabrane pružatelje platnih usluga obavijestit ćemo o tome u lipnju kako bismo započeli s razvojem već u trećem tromjesečju i bili spremni za pokretanje pokusnih aktivnosti, koje će trajati 12 mjeseci, u drugoj polovici 2027.

Pokusne aktivnosti dio su priprema kojima je cilj tehnička spremnost za mogući početak izdavanja digitalnog eura u 2029. donesu li suzakonodavci Uredbu tijekom ove godine.^[19]

Spremnost Eurosustava samo je jedan od preduvjeta. Ako se donese odluka o izdavanju digitalnog eura, svi pružatelji platnih usluga odgovorni za distribuciju digitalnog eura građanima moraju biti jednako pripremljeni.

Zato ćemo se pobrinuti da svi tržišni sudionici, bez obzira na to sudjeluju li u pokusnim aktivnostima, imaju koristi od rezultata, te će sve relevantne informacije biti objavljene i dostupne široj javnosti. Već smo stvorili posebnu mrežnu stranicu s opsežnom tehničkom dokumentacijom i odgovorima na pitanja koja dobivamo od pružatelja platnih usluga.^[20] Nastavit ćemo je posuvremenjivati kako bi svi sudionici na tržištu bili obaviješteni o svakom koraku.

Obavještavat ćemo vas o napretku u pokusnim aktivnostima u sklopu naših redovitih razmjena informacija.

Zaključak

Dopustite mi nekoliko zaključnih napomena.

Digitalni euro europski je projekt. Njime možemo potaknuti inovacije, povećati konkurentnost i uključenost, smanjiti fragmentaciju našeg tržišta plaćanja i ojačati otpornost Europe u sve nesigurnijem globalnom okružju.

Kao što sam danas istaknuo, postojano napredujemo u tehničkim aktivnostima na svim tim područjima. U ovoj fazi na Eurosustavu je da se pripremi. Postavljamo potrebne tehničke temelje pokusnim aktivnostima, suradnjom s tržišnim sudionicima i radom na standardima.

Jasan i pravodoban pravni okvir omogućio bi nam da dovršimo pripreme i pružio bi tržišnim sudionicama, uključujući pružatelje platnih usluga i trgovce, sigurnost u vezi s pripremama za uporabu digitalnog eura.

Radujemo se tome što će Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku zauzeti stajalište o tom važnom pitanju.

Stojim vam na raspolaganju za pitanja.