KONFERENCIJA ZA NOVINARE

predsjednica ESB‑a Christine Lagarde
potpredsjednik ESB‑a Luis de Guindos

Frankfurt na Majni, 6. lipnja 2024.

Dobar dan, potpredsjednik i ja želimo vam dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare.

Upravno vijeće danas je odlučilo smanjiti tri ključne kamatne stope ESB‑a za 25 baznih bodova. Na temelju nove ocjene inflacijskih izgleda, dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike u ovom je trenutku, nakon devetomjesečnog razdoblja u kojem nismo mijenjali stope, primjereno ublažiti restriktivnost monetarne politike. Od našeg sastanka u rujnu 2023. inflacija se smanjila za više od 2,5 postotnih bodova i inflacijski izgledi znatno su se poboljšali. Smanjila se i temeljna inflacija, što dodatno upućuje na zaključak o slabljenju cjenovnih pritisaka, i smanjila su se inflacijska očekivanja za sva razdoblja. Uvjeti financiranja ostali su restriktivni zbog monetarne politike, što je pridonijelo smanjenju potražnje i održavanju čvrste usidrenosti inflacijskih očekivanja te tako dalo velik doprinos smanjenju inflacije.

Istodobno, unatoč napretku ostvarenom u proteklim tromjesečjima, domaći cjenovni pritisci i dalje su snažni u uvjetima povećanog rasta plaća te će inflacija vjerojatno ostati na razinama višima od ciljne u velikom dijelu sljedeće godine. Najnovije projekcije stručnjaka Eurosustava za ukupnu i temeljnu inflaciju revidirane su naviše za 2024. i 2025. u odnosu na projekcije iz ožujka. Stručnjaci sada predviđaju da će ukupna inflacija prosječno iznositi 2,5 % u 2024., 2,2 % u 2025. i 1,9 % u 2026. U vezi s inflacijom bez energije i hrane stručnjaci predviđaju prosječnu stopu od 2,8 % u 2024., 2,2 % u 2025. i 2,0 % u 2026. Gospodarski rast trebao bi se povećati na 0,9 % u 2024., 1,4 % u 2025. i 1,6 % u 2026.

Odlučno se zalažemo za skori povratak inflacije na naš srednjoročni cilj od 2 %. Ključne kamatne stope ostat će dovoljno restriktivne onoliko dugo koliko bude potrebno za postizanje tog cilja. Pri određivanju odgovarajuće razine restriktivnosti i trajanja restriktivne monetarne politike na svakom ćemo sastanku nastaviti primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima. Naime, naše će odluke o kamatnim stopama ovisiti o našoj ocjeni inflacijskih izgleda na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka, dinamici temeljne inflacije i jačini transmisije monetarne politike. Ne opredjeljujemo se unaprijed za određenu dinamiku promjene stopa.

Osim toga, Upravno vijeće danas je potvrdilo da će smanjivati držanja Eurosustava u sklopu hitnog programa kupnje zbog pandemije (engl. pandemic emergency purchase programme, PEPP) za prosječno 7,5 mlrd. EUR mjesečno u drugoj polovici godine. Načini smanjenja držanja vrijednosnih papira u sklopu PEPP‑a uglavnom će biti u skladu s načinima smanjenja držanja u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira (engl. asset purchase programme, APP).

O današnjim odlukama objavljeno je priopćenje za javnost na našim mrežnim stranicama.

Podrobnije ću objasniti naše viđenje gospodarskih i inflacijskih kretanja te našu ocjenu financijskih i monetarnih uvjeta.

Gospodarska aktivnost

Gospodarstvo europodručja, koje je stagniralo tijekom prethodnih pet tromjesečja, u prvom je tromjesečju 2024. raslo po stopi od 0,3 %. Uslužni sektor raste a u sektoru prerađivačke industrije postoje naznake stabilizacije na niskim razinama. Očekujemo da će se gospodarstvo nastaviti oporavljati jer će veće plaće i bolji trgovinski uvjeti potaknuti rast realnih dohodaka. Gospodarskom rastu u sljedećim tromjesečjima trebalo bi pridonijeti i povećanje izvoza u uvjetima veće globalne potražnje za dobrima i uslugama. Naposljetku, nepovoljan utjecaj monetarne politike na potražnju trebao bi se s vremenom smanjiti.

U prvom tromjesečju ove godine otvoreno je približno 500 000 novih radnih mjesta te se zaposlenost povećala za 0,3 %. Ankete upućuju na nastavak rasta zaposlenosti u kratkoročnom razdoblju. Stopa nezaposlenosti u travnju se blago smanjila na 6,4 %, što je najniža stopa nezaposlenosti od uvođenja eura. Poduzeća i dalje oglašavaju velik broj slobodnih radnih mjesta, premda malo manje nego prije.

Nacionalne fiskalne i strukturne politike trebale bi biti usmjerene na povećanje produktivnosti i konkurentnosti gospodarstva, što bi pridonijelo povećanju potencijalnog rasta i smanjenju cjenovnih pritisaka u srednjoročnom razdoblju. Učinkovita, brza i cjelovita provedba programa Next Generation EU, napredak u uspostavljanju unije tržišta kapitala i dovršenju bankovne unije te jačanje jedinstvenog tržišta pridonijeli bi poticanju inovacija i povećanju ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju. Provedba revidiranog okvira gospodarskog upravljanja EU‑a u cijelosti i bez odgode pomoći će vladama u održivom smanjivanju proračunskog manjka i omjera duga i BDP‑a.

Inflacija

Prema brzoj procjeni Eurostata godišnja inflacija povećala se s 2,4 % u travnju na 2,6 % u svibnju. Inflacija cijena hrane smanjila se na 2,6 %. Inflacija cijena energije, za koju su tijekom prethodnog jednogodišnjeg razdoblja zabilježene negativne godišnje stope, povećala se na 0,3 %. Inflacija cijena dobara u svibnju se nastavila smanjivati i iznosila je 0,8 %. Za razliku od toga, inflacija cijena usluga znatno je porasla, i to s 3,7 % u travnju na 4,1 % u svibnju.

Većina mjera temeljne inflacije nastavila se smanjivati u travnju, posljednjem mjesecu za koji su dostupni podatci, što potvrđuje dojam o postupnom slabljenju cjenovnih pritisaka. Međutim, domaća inflacija i dalje je visoka. Nastavio se i povećani rast plaća, kojim se nadoknađuje prethodni znatni porast inflacije. Zbog postupnosti prilagodbe plaća i važne uloge jednokratnih isplata troškovi rada vjerojatno će se mijenjati u kratkoročnom razdoblju, što je vidljivo iz povećanja dogovorenih plaća u prvom tromjesečju. Pokazatelji budućih kretanja istodobno upućuju na zaključak da će rast plaća tijekom godine postati umjereniji. Dobit apsorbira dio znatnog povećanja jediničnih troškova rada, što smanjuje inflacijske učinke.

Očekuje se da će se inflacija u ostatku godine kretati oko sadašnjih razina, među ostalim zbog baznih učinaka povezanih s energijom. U drugoj polovici sljedeće godine trebala bi se smanjivati prema ciljnoj razini zbog slabijeg rasta troškova rada, posljedica naše restriktivne monetarne politike i slabljenja utjecaja energetske krize i pandemije. Mjere dugoročnijih inflacijskih očekivanja i dalje su uglavnom stabilne te su većinom na razini od oko 2 %.

Procjena rizika

Rizici za gospodarski rast uravnoteženi su u kratkoročnom razdoblju, ali su i dalje pretežno negativni u srednjoročnom razdoblju. Slabije svjetsko gospodarstvo ili jačanje trgovinskih napetosti između velikih gospodarstava nepovoljno bi utjecali na rast u europodručju. Neopravdani rat koji Rusija vodi protiv Ukrajine i tragični sukob na Bliskom istoku važni su izvori geopolitičkog rizika. Stoga bi moglo oslabjeti povjerenje poduzeća i kućanstava u budućnost te doći do poremećaja u globalnoj trgovini. Rast bi mogao biti slabiji i budu li učinci monetarne politike snažniji nego što se očekuje. Rast bi mogao biti veći bude li se inflacija smanjivala brže nego što se očekuje i dovedu li jačanje povjerenja i rast realnih dohodaka do potrošnje koja bi bila veća od očekivane te bude li rast svjetskoga gospodarstva snažniji nego što se očekuje.

Inflacija bi mogla nadmašiti očekivanja budu li rast plaća ili rast dobiti veći nego što se očekuje. Pozitivni rizici za inflaciju proizlaze i iz povećane geopolitičke napetosti, koja bi u kratkoročnom razdoblju mogla dovesti do porasta cijena energije i troškova teretnog prijevoza te do poremećaja u globalnoj trgovini. Nadalje, ekstremni vremenski uvjeti i, općenito govoreći, razvoj klimatske krize mogli bi potaknuti rast cijena hrane. Nasuprot tomu, inflacija bi mogla biti iznenađujuće niska u slučaju da nepovoljan utjecaj monetarne politike na potražnju bude veći od očekivanoga ili se gospodarsko okružje u ostatku svijeta neočekivano pogorša.

Financijski i monetarni uvjeti

Tržišne kamatne stope povećale su se od našeg sastanka u travnju. Troškovi financiranja ustalili su se na restriktivnim razinama jer se utjecaj naših prethodnih povećanja ključnih kamatnih stopa prenio na financijski sustav. Prosječna kamatna stopa na nove kredite poduzećima nije se promijenila u travnju i iznosila je 5,2 %. Nije se promijenila ni prosječna kamatna stopa na nove hipotekarne kredite, koja je u travnju iznosila 3,8 %.

Kreditna aktivnost i dalje je slaba. Bankovno kreditiranje poduzeća u travnju je raslo po godišnjoj stopi od 0,3 %, što je neznatno smanjenje u odnosu na prethodni mjesec. Krediti kućanstvima nastavili su rasti po godišnjoj stopi od 0,2 %. Godišnja stopa rasta najšireg monetarnog agregata (M3), koja je u ožujku iznosila 0,9 %, u travnju se povećala na 1,3 %.

U skladu s našom strategijom monetarne politike, Upravno vijeće temeljito je procijenilo povezanost monetarne politike i financijske stabilnosti. Banke u europodručju i dalje su otporne. Poboljšanje gospodarskih izgleda pridonijelo je financijskoj stabilnosti, no zbog povećanih geopolitičkih rizika izgledi su neizvjesniji. Neočekivano pooštravanje globalnih uvjeta financiranja moglo bi imati za posljedicu ponovno određivanje cijena financijske i nefinancijske imovine, što bi nepovoljno utjecalo na šire gospodarstvo. Makrobonitetna politika i dalje je prva linija obrane od rasta financijskih ranjivosti. Mjere koje se trenutačno primjenjuju ili će se ubrzo početi primjenjivati pridonose održavanju otpornosti financijskog sustava.

Zaključak

Upravno vijeće danas je odlučilo smanjiti tri ključne kamatne stope ESB‑a za 25 baznih bodova. Odlučno se zalažemo za skori povratak inflacije na naš srednjoročni cilj od 2 %. Ključne kamatne stope ostat će dovoljno restriktivne onoliko dugo koliko bude potrebno za postizanje tog cilja. Pri određivanju odgovarajuće razine restriktivnosti i trajanja restriktivne monetarne politike na svakom ćemo sastanku nastaviti primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima. Naime, naše će odluke o kamatnim stopama ovisiti o našoj ocjeni inflacijskih izgleda na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka, dinamici temeljne inflacije i jačini transmisije monetarne politike. Ne opredjeljujemo se unaprijed za određenu dinamiku promjene stopa.

U svakom slučaju, spremni smo prilagoditi sve instrumente u okviru svojih ovlasti kako bi se inflacija vratila na srednjoročnu ciljnu razinu i kako bi se očuvala neometana transmisija monetarne politike.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je dogovorilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.