Smjernice za djelovanje na području klime

objava predsjednice ESB‑a Christine Lagarde na blogu

Frankfurt na Majni 4. studenoga 2021.

Trenutak za djelovanje

Ovotjedni sastanak na vrhu COP26 u Glasgowu važna je prilika za utvrđivanje jasnih koraka na putu prema nultoj stopi emisija ugljičnog dioksida. Zaustavljanje emisija ugljičnog dioksida jedini je način da izbjegnemo katastrofalne klimatske promjene. Vrijeme za tranziciju u kojem još možemo ispuniti ciljeve iz Pariškog sporazuma brzo istječe, ali, što je iznimno važno, još nije isteklo.

Vjerodostojni putovi zelene tranzicije

Premda bi tranzicija mogla prouzročiti određene troškove, otvaraju se i nove mogućnosti. Zahvaljujući tehnološkom napretku znatno su se smanjili troškovi proizvodnje solarne energije, koja je postala jedan od dosad najjeftinijih izvora električne energije. Štoviše, Međunarodna agencija za energiju tvrdi da bi se više od polovice dodatnih smanjenja emisija potrebnih za ispunjavanje ciljeva iz Pariškog sporazuma moglo postići bez dodatnih troškova za potrošače električne energije.^[1]

No zasad se ne možemo osloniti isključivo na obnovljive izvore energije jer u određenim sektorima još nije postignut potreban tehnološki napredak. Ne možemo sa sigurnošću reći kakva će biti naša gospodarstva za trideset godina i ne znamo kako će točno klimatske promjene utjecati na nas u budućnosti.

Ta neizvjesnost katkad vodi u neaktivnost, posebno ako smo u zabludi da smo kao pojedinci nemoćni ili da je već prekasno. No svi još možemo dati svoj doprinos i svi još možemo utjecati na događaje.

U proteklim desetljećima središnje banke naučile su da vjerodostojan inflacijski cilj pridonosi usmjeravanju očekivanja u cijelom gospodarstvu. Vlade mogu usmjeravati građane i poduzeća da poduzmu smislene i usklađene korake kako bi se ograničile klimatske promjene na sličan način, pružanjem jasnih informacija o vjerodostojnim putovima zelene tranzicije. Na dugom i teškom putovanju jasni nam putokazi pomažu da prijeđemo segment po segment puta.

Među ostalim, za putove zelene tranzicije potrebno je određivanje cijene ugljika koja potpuno odražava sadašnje i buduće troškove okoliša i troškove za društvo. Još smo daleko od toga. Štoviše, fosilna goriva dobila su 450 mlrd. USD izravne potpore u 2020.^[2] Znatna povećanja cijena energije mogu pogoditi najranjivije u društvu, stoga treba paziti na to da tranzicija bude pravedna, odnosno da prednosti budu pravično podijeljene.

Za te su putove potrebne i znatne tehnološke inovacije te ulaganja u ublažavanje klimatskih promjena. Javna ulaganja mogu potaknuti privatna ulaganja, a financijski sektor može dati važan doprinos. U svojim planovima za tranziciju financijske institucije trebale bi opisati kako se planiraju prilagoditi ugljično neutralnom svijetu. Financijski savez za ugljičnu neutralnost iz Glasgowa^[3] poduzima prve korake u tom smjeru. Objavama potpunih i globalno usklađenih podatka koji se mogu revidirati može se pridonijeti dotoku sredstava na područja na kojima su sredstva najpotrebnija a da se pritom izbjegne rizik manipulativnog zelenog marketinga.

ESB‑ov doprinos borbi protiv klimatskih promjena

Svoj doprinos trebaju dati i središnje banke. Utjecaj prirodnih katastrofa i zelene tranzicije na inflaciju izravno utječe na ESB‑ovu glavnu zadaću održavanja stabilnosti cijena, zbog čega u sve većoj mjeri uzimamo u obzir klimatske promjene.^[4] Iz klimatskih promjena istodobno proizlaze rizici za banke koje nadziremo i za ESB‑ovu vlastitu bilancu.

ESB u svemu tome nije sam. Mreža za ozelenjivanje financijskog sustava^[5] okuplja stotinjak središnjih banaka i financijskih nadzornih tijela u cijelom svijetu i pridonosi razvoju upravljanja klimatskim rizicima i rizicima za okoliš u financijskom sektoru te mobilizira sredstva za zelenu tranziciju.

ESB se jučer javno obvezao da će, u okviru svojih ovlasti, pridonijeti odlučnom djelovanju tvoraca politika u provedbi Pariškog sporazuma i ublažavanju posljedica klimatskih promjena.^[6] U nedavno provedenom preispitivanju strategije monetarne politike^[7] posvetili smo veliku pozornost klimatskim promjenama i utvrdili smo ambiciozan plan djelovanja.^[8]

Rezultati testiranja otpornosti cjelokupnog gospodarstva na stres zbog klimatskih promjena koje smo proveli upućuju na prednosti ranog djelovanja u rješavanju klimatskih pitanja.^[9] Kratkoročni troškovi zelene tranzicije znatno su manji od dugoročnih prednosti izbjegavanja skupih katastrofa kao što su šumski požari, toplinski valovi i suše. Bilo bi korisno jasno odrediti korake na putu prema postizanju nulte stope emisija ugljičnog dioksida u 2050.

Put pred nama

Pred nama je izbor. Sada kada ponovno gradimo i oblikujemo svoja gospodarstva poslije poremećaja izazvanoga pandemijom, možemo postupno napustiti ugljik. Put pred nama može se činiti težak, ali znamo što nam je cilj i već jasno vidimo dobar dio puta. Prelazak na ugljičnu neutralnost jedini je put koji vodi u bolju budućnost cijelog čovječanstva. Kao što je to rekao Antoine de Saint-Exupéry, „Došao je trenutak za djelovanje. Nikad nije prekasno.”

Blog je objavljen kao komentar u sljedećim publikacijama: Der Standard (Austrija), Le Soir i De Morgen (Belgija), 24 Chasa (Bulgarska), Jutarnji list (Hrvatska), Phileleftheros (Cipar), Postimees (Estonija), Helsingin Sanomat (Finska), Les Echos (Francuska), Frankfurter Allgemeine Zeitung (Njemačka), Ta Nea (Grčka), Irish Times (Irska), La Repubblica (Italija), Delfi.lv (Latvija), LRT, Verslo žinios, 15 min.lt i Delfi.lt (Litva), Times of Malta (Malta), Jornal de Negócios (Portugal), Denník N (Slovačka), Delo (Slovenija) i El País (Španjolska).