25 godina ujedinjeni eurom

24. svibnja 2023.

Christine Lagarde

Europska središnja banka osnovana je 1. lipnja 1998. radi priprema za uvođenje eura, dosad najveće zamjene valuta na svijetu. Tada sam radila kao pravnica i sjećam se kako smo užurbano mijenjali ugovore zasnovane na tečajevima, koji su ubrzo trebali nestati. Pitali smo se može li zajednička valuta zaista funkcionirati. Danas kada slavimo 25. obljetnicu osnutka ove institucije, znamo da funkcionira i da je pridonijela povezanosti država u Europi.

Vlade država Europske unije povjerile su zaštitu eura našim zaposlenicima u Frankfurtu i njihovim kolegama u 20 nacionalnih središnjih banaka valutne unije, koji neumorno rade na ostvarenju zadaće održavanja cjenovne stabilnosti. Njihov je rad ključan za blagostanje europskih građana.

U proteklih 25 godina europodručju se pridružilo devet novih država, tako da ga sad čini 20 država. Mi smo preuzeli i nove uloge, među ostalim nadzor europskih banaka. Danas je u međunarodnom monetarnom sustavu od eura važniji samo američki dolar.

Nije uvijek bilo lako. Gospodarske prilike mijenjale su se i moji su prethodnici, Wim Duisenberg, Jean-Claude Trichet i Mario Draghi, i u dobrim i u lošim vremenima usmjeravali ESB na jačanje temelja europske budućnosti ostvarenjem naše zadaće.

Pandemija i neopravdan rat koji Rusija vodi protiv Ukrajine pokazali su da se na stabilnost ne može uvijek računati. Istodobno bi zaoštravanje geopolitičkih suparništava moglo potaknuti volatilnost globalnoga gospodarstva. U svijetu u kojem vlada neizvjesnost ESB je oduvijek bio pouzdano uporište stabilnosti, što će i ostati.

Pokazali smo da možemo brzo djelovati i da se možemo brzo prilagoditi i u najtežim okolnostima. Tek nekoliko mjeseci nakon što sam postala predsjednicom ESB‑a hitro smo odgovorili na pandemiju nizom mjera za potporu gospodarstvu europodručja u najkritičnijoj fazi, čime smo izbjegli deflacijske rizike.

Danas jednako odlučno poduzimamo mjere za smanjenje inflacije. Nakon što je godinama bila na preniskim razinama, inflacija je sada pretjerano visoka i predviđa se da će takva predugo i ostati. Previsoka inflacija narušava vrijednost novca, što smanjuje kupovnu moć i pogađa pojedince i poduzeća u cijelom europodručju, osobito najranjivije članove našega društva.

No vratit ćemo stopu inflacije na ciljnu razinu od 2 % u srednjoročnom razdoblju. Kako bismo to postigli, povećavali smo kamatne stope dosad nezabilježenom dinamikom i nastavit ćemo ih povećavati do razina koje su dovoljno restriktivne da se inflacija što skorije vrati na naš cilj te ćemo ih potom onoliko dugo koliko bude potrebno i održavati na tim razinama.

Nedavni događaji u bankarskom sektoru podsjetili su nas na važnost stabilnog bankovnog sustava u provedbi monetarne politike. Nema financijske stabilnosti bez stabilnosti cijena ni stabilnosti cijena bez financijske stabilnosti. Otkad smo preuzeli zadaću nadzora banaka u 2014., brinemo se za pouzdanost banaka u europodručju. Nadzor banaka, na čelu s Andreom Enrijom, i ubuduće će se zalagati kako bi banke bile dobro kapitalizirane i otporne na promjenjive uvjete te kako bi kao takve mogle nastaviti kreditirati poduzeća i kućanstva.

Naša je monetarna unija u posljednjih četvrt stoljeća mnogo puta stavljena na kušnju. Suočili smo se s krizama koje su nas mogle razoriti, prije svega s velikom financijskom krizom, krizom državnog duga i pandemijom. No iz svake od tih kriza izišli smo snažniji. Unutarnja snaga koju smo stekli poslužit će nam kao temelj budućih aktivnosti.

Svjetska kretanja sve je teže predvidjeti, ali Europa može dvojako jačati svoju otpornost. S jedne strane, integracijom kapitalnih tržišta Europa može potaknuti ulaganja u sektore koji su ključni za njezin budući razvoj: zeleni i digitalni sektor. S druge strane, kada dovršimo bankovnu uniju, bankarski sektor pridonosit će ublažavanju, a ne poticanju rizika tijekom sljedećih kriza.

Bivša predsjednica Europskog parlamenta Simone Veil rekla je da nam je potrebna „Europa sposobna za solidarnost, neovisnost i suradnju”. Euro je izraz baš takve Europe. U konačnici, on nije samo valuta. On je rezultat najveće europske integracije i znak je ujedinjene Europe u kojoj se suradnjom štite svi građani i djeluje za njihovu dobrobit.

ESB će u tim nastojanjima uvijek imati ključnu ulogu.

Ovaj je tekst objavljen i kao kolumna u novinama u svih 20 država europodručja.