Pregled

Gospodarstvo europodručja pokazuje se otpornim unatoč izazovnom globalnom okružju. U trećem tromjesečju 2025. realni BDP povećao se za 0,3 %, što je više nego u rujanskim projekcijama. Taj rast uslijedio je nakon kolebljivih kretanja u prvoj polovici godine, koja su proizišla iz ubrzanih aktivnosti zbog viših trgovinskih carina SAD‑a i povezane neizvjesnosti te snažnih fluktuacija podataka za Irsku. Domaća potražnja trebala bi i nadalje biti glavni pokretač rasta u europodručju, poduprta rastom realnih plaća i zaposlenosti u uvjetima otpornih tržišta rada s rekordno niskim stopama nezaposlenosti. Očekuje se da će domaćem gospodarstvu pridonijeti i dodatna državna potrošnja na infrastrukturu i obranu najavljena ove godine, posebno u Njemačkoj, te poboljšani uvjeti financiranja koji proizlaze iz smanjivanja ključnih kamatnih stopa od lipnja 2024. Kada je riječ o inozemnim čimbenicima, premda i nadalje postoje problemi povezani s konkurentnošću, među kojima i pojedini strukturne prirode, očekuje se da će se izvoz sljedeće godine povećati. To poboljšanje proizlazi iz ponovnog jačanja inozemne potražnje zbog smanjivanja neizvjesnosti povezane s trgovinskim politikama, unatoč sve zamjetnijem učinku viših carina. Predviđa se da će prosječni rast realnog BDP‑a iznositi 1,4 % u 2025., 1,2 % u 2026., 1,4 % u 2027. i 1,4 % u 2028. U odnosu na projekcije iz rujna 2025. rast BDP‑a revidiran je naviše za cijelo projekcijsko razdoblje zbog ostvarenja koja su premašila očekivanja, smanjene neizvjesnosti povezane s trgovinskim politikama, snažnije inozemne potražnje i nižih cijena energetskih sirovina.^[1]

Predviđa se da će se inflacija smanjiti s 2,1 % u 2025. na 1,9 % u 2026. i 1,8 % u 2027. te potom u 2028. dosegnuti ESB‑ov srednjoročni cilj od 2 %. Očekivano smanjenje ukupne inflacije mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) početkom 2026. posljedica je negativnog baznog učinka koji proizlazi iz cijena energije, a komponente inflacije bez energije trebale bi se nastaviti smanjivati tijekom cijele 2026. Pretpostavlja se da će doprinos inflacije cijena energije ukupnoj inflaciji ostati slab do kraja 2027. te se znatno povećati u 2028. zbog očekivane provedbe sustava EU‑a za trgovanje emisijama 2 (ETS2), čiji bi pozitivni utjecaj na ukupnu inflaciju iznosio 0,2 postotna boda. Predviđa se da će se inflacija mjerena HIPC‑om bez energije smanjiti s 2,5 % u 2025. na 2,2 % u 2026. te na 2,0 % u 2027. i 2028. Inflacija cijena hrane trebala bi se zamjetno smanjiti usporedno sa slabljenjem učinaka prethodnih povećanja cijena globalnih prehrambenih sirovina i nepovoljnih vremenskih uvjeta tijekom ljeta. Pretpostavlja se da će se krajem 2026. stabilizirati na stopama malo višima od 2 %. Inflacija mjerena HIPC‑om bez energije i hrane trebala bi se smanjiti s 2,4 % u 2025. na 2,0 % u 2028. kako se inflacija cijena usluga bude smanjivala zbog sve slabijih pritisaka troškova rada i kako se prethodna aprecijacija eura bude prenosila kroz cjenovni lanac i ograničavala inflaciju cijena dobara. Rast plaća trebao bi se nastaviti smanjivati tijekom 2026. te se potom stabilizirati na razini od oko 3 % poduprt otpornim tržištem rada i rastom produktivnosti malo manjim od 1 %. Očekuje se da će se rast jediničnih troškova rada usporiti iako će učinak na inflaciju biti djelomično neutraliziran postupnim oporavkom profitnih marži tijekom projekcijskog razdoblja. U odnosu na projekcije iz rujna 2025. izgledi za ukupnu inflaciju mjerenu HIPC‑om revidirani su naviše za 0,2 postotna boda za 2026. zbog iznenađujućih vrijednosti novih podataka o inflaciji mjerenoj HIPC‑om i rasta plaća, koji je doveo do znatne revizije naviše izgleda za plaće. Projekcija inflacije mjerene HIPC‑om za 2027. revidirana je neznatno naniže zbog pretpostavljenog manjeg doprinosa inflacije cijena energije jer se očekuje da će provedba sustava ETS2 biti odgođena s 2027. na 2028., premda bi taj doprinos trebala djelomično neutralizirati veća inflacija cijena usluga.