- IZJAVA O MONETARNOJ POLITICI
KONFERENCIJA ZA NOVINARE
predsjednica ESB‑a Christine Lagarde
potpredsjednik ESB‑a Luis de Guindos
Firenca, 30. listopada 2025.
Dobar dan, potpredsjednik i ja želimo vam dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare. Željela bih zahvaliti guverneru Panetti na ljubaznom gostoprimstvu a veliku zahvalnost dugujemo i njegovim zaposlenicima zbog izvrsne organizacije današnjeg sastanka Upravnog vijeća.
Upravno vijeće danas je odlučilo da će tri ključne kamatne stope ESB‑a ostati nepromijenjene. Inflacija je i dalje blizu našeg srednjoročnog cilja od 2 % i naša ocjena inflacijskih izgleda uglavnom je nepromijenjena. Gospodarski rast nastavio se unatoč nepovoljnom globalnom okružju. Snažno tržište rada, stabilne bilance privatnog sektora i naša prethodna smanjenja kamatnih stopa i dalje su važni činitelji otpornosti. Međutim, izgledi su i dalje neizvjesni, i to u prvom redu zbog kontinuiranih globalnih trgovinskih sporova i geopolitičkih napetosti.
Odlučno se zalažemo za to da se inflacija stabilizira na ciljnoj razini od 2 % u srednjoročnom razdoblju. Pri određivanju odgovarajućeg stajališta monetarne politike na svakom ćemo sastanku primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima. Naime, naše će odluke o kamatnim stopama ovisiti o našoj ocjeni inflacijskih izgleda i povezanih rizika, i to na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka, te dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike. Ne opredjeljujemo se unaprijed za određenu dinamiku promjene stopa.
O današnjim odlukama objavljeno je priopćenje za javnost na našim mrežnim stranicama.
Podrobnije ću objasniti naše viđenje gospodarskih i inflacijskih kretanja te našu ocjenu financijskih i monetarnih uvjeta.
Gospodarska aktivnost
Prema danas objavljenoj preliminarnoj brzoj procjeni Eurostata u trećem tromjesečju ove godine gospodarska aktivnost porasla je za 0,2 %. Nastavio se rast aktivnosti u uslužnom sektoru. Pridonijeli su mu u prvom redu porast aktivnosti na području digitalnih usluga, ali i snažna aktivnost u sektoru turizma. Rezultati anketa pokazuju da je do tog porasta došlo zato što su mnoga poduzeća pojačala aktivnosti modernizacije IT infrastrukture i uključivanja umjetne inteligencije u poslovanje. Istodobno su aktivnost u sektoru prerađivačke industrije kočile više carine, još povećana neizvjesnost i jači euro.
Razlika između domaće i inozemne potražnje vjerojatno će se održati u kratkoročnom razdoblju. Na gospodarsku aktivnost trebala bi povoljno utjecati povećana osobna potrošnja u uvjetima rasta realnih dohodaka. Stopa nezaposlenosti, koja je u rujnu iznosila 6,3 %, i dalje je blizu dosad najniže razine, unatoč umjerenijoj dinamici potražnje za radnom snagom. Kućanstva i dalje štede neuobičajeno velik dio svojih prihoda, što bi im trebalo omogućiti dodatno povećanje potrošnje. Znatni državni rashodi za infrastrukturu i obranu, zajedno s našim prethodnim smanjenjima kamatnih stopa, trebali bi poduprijeti ulaganje.
Nasuprot tomu, utjecaj globalnog okružja vjerojatno će i nadalje biti nepovoljan. Nakon ubrzanja međunarodne trgovinske razmjene u očekivanju nedavnih povećanja carina uslijedilo je smanjenje izvoza robe u razdoblju od ožujka do kolovoza. Nove izvozne narudžbe u sektoru prerađivačke industrije upućuju na daljnja smanjenja. Tek će se s vremenom vidjeti koliki je ukupan utjecaj viših carina na izvoz i ulaganje u sektoru prerađivačke industrije u europodručju.
Upravno vijeće naglašava da je potrebno žurno ojačati europodručje i njegovo gospodarstvo u sadašnjem geopolitičkom okružju i pozdravljamo izjave čelnika EU‑a na prošlotjednom sastanku na vrhu država europodručja kojima su potvrdili tu ambiciju. Fiskalnim i strukturnim politikama trebalo bi poticati produktivnost, konkurentnost i otpornost. Ključno je brzo provesti plan djelovanja Europske komisije na području konkurentnosti. Vladama bi prioritet trebali biti strukturne reforme i strateško ulaganje kojima se potiče rast uz istodobno očuvanje održivosti javnih financija. Pritom je ključno poticati daljnju integraciju tržišta kapitala dovršetkom unije za štednju i ulaganja i bankovne unije u skladu s ambicioznim vremenskim rasporedom te brzo donijeti uredbu o uvođenju digitalnog eura.
Upravno vijeće zalaže se za primjerenost centralnobankarskog novca za mala i velika plaćanja digitalnom dobu. S tim u vezi, Upravno vijeće danas je odlučilo prijeći na sljedeću fazu projekta digitalnog eura kako bi se postigla tehnička spremnost za moguće izdavanje i pridonijelo digitalnoj suverenosti Europe nakon donošenja odgovarajuće zakonske osnove. Pojedinosti odluke mogu se pronaći u zasebnom priopćenju za javnost.
Inflacija
Godišnja inflacija povećala se s 2,0 % u kolovozu na 2,2 % u rujnu, i to u prvom redu zato što je smanjenje cijena energije bilo manje nego u prethodnom razdoblju. Inflacija cijena energije povećala se s –2,0 % u kolovozu na –0,4 % u rujnu. Istodobno se inflacija cijena hrane smanjila s 3,2 % u kolovozu na 3,0 % u rujnu. Inflacija bez energije i hrane porasla je s 2,3 % u kolovozu na 2,4 %, inflacija cijena usluga porasla je s 3,1 % na 3,2 % a inflacija cijena robe ostala je nepromijenjena i iznosila 0,8 %.
Pokazatelji temeljne inflacije i nadalje su u skladu s našim srednjoročnim ciljem od 2 %. Usporedno s oporavkom dobiti poduzeća očekuje se umjerenija dinamika rasta troškova rada zbog povećanja produktivnosti i slabljenja rasta plaća. Prospektivni pokazatelji, kao što je ESB‑ov alat za praćenje plaća i ankete o očekivanjima u vezi s plaćama, upućuju na sporiji rast plaća u ostatku godine i prvoj polovici 2026.
Većina mjera dugoročnijih inflacijskih očekivanja i dalje je na razinama od oko 2 %, što podupire stabilizaciju inflacije na razinama oko našeg cilja.
Procjena rizika
Trgovinski sporazum između EU‑a i SAD‑a sklopljen ljetos, nedavno objavljeni prekid vatre na Bliskom istoku i današnja objava o napretku u trgovinskim pregovorima između SAD‑a i Kine ublažili su dio negativnih rizika za gospodarski rast. Istodobno bi još volatilno globalno trgovinsko okružje moglo poremetiti opskrbne lance, dodatno smanjiti izvoz te nepovoljno utjecati na potrošnju i ulaganje. Pogoršanje raspoloženja na financijskim tržištima moglo bi dovesti do pooštravanja uvjeta financiranja, veće nesklonosti riziku i slabijeg rasta. Geopolitičke napetosti, posebno neopravdani rat koji Rusija vodi protiv Ukrajine, i dalje su važan izvor neizvjesnosti. Nasuprot tomu, neočekivano velika potrošnja na obranu i infrastrukturu te reforme kojima bi se poticala produktivnost pridonijeli bi rastu. Poboljšanje poslovnog pouzdanja moglo bi potaknuti privatno ulaganje. Raspoloženje bi se moglo popraviti a aktivnost potaknuti i kada bi se preostale geopolitičke napetosti smanjile ili se preostali trgovinski sporovi razriješili brže nego što se očekuje.
Inflacijski izgledi i nadalje su neizvjesniji nego inače jer su globalne trgovinske politike još volatilne. Jači euro mogao bi prouzročiti veće smanjenje inflacije od očekivanoga. Osim toga, inflacija bi mogla biti niža i ako više carine dovedu do smanjenja potražnje za izvozom europodručja i potaknu države s viškom kapaciteta da nastave povećavati izvoz u europodručje. Veća volatilnost i nesklonost riziku na financijskim tržištima mogli bi nepovoljno utjecati na domaću potražnju te bi tako također pridonijeli smanjenju inflacije. Nasuprot tomu, inflacija bi mogla biti viša pridonese li rascjepkanost globalnih opskrbnih lanaca rastu uvoznih cijena, smanjenju ponude kritičnih sirovina i povećanju ograničenja kapaciteta domaćeg gospodarstva. Rastu inflacije u srednjoročnom razdoblju moglo bi pridonijeti i povećanje potrošnje na obranu i infrastrukturu. Cijene hrane mogle bi biti više od očekivanih zbog ekstremnih vremenskih uvjeta i, općenito govoreći, razvoja krize povezane s klimatskim promjenama i prirodom.
Financijski i monetarni uvjeti
Od našeg posljednjeg sastanka tržišne kamatne stope ostale su uglavnom nepromijenjene. Naša prethodna smanjenja kamatnih stopa nastavila su pridonositi smanjenju kamatnih stopa banaka na kredite poduzećima, koje su u kolovozu u prosjeku iznosile 3,5 %. Istodobno je trošak tržišnog dužničkog financiranja poduzeća u kolovozu ostao nepromijenjen na razini 3,5 % jer su dugoročniji prinosi na kojima se temelji trošak takvog zaduživanja bili relativno stabilni.
Godišnja stopa rasta bankovnih kredita poduzećima blago se smanjila s 3,0 % u kolovozu na 2,9 % u rujnu. Istodobno se izdavanje korporativnih obveznica usporilo na 3,3 % na godišnjoj osnovi. Prema najnovijoj anketi o kreditnoj aktivnosti banaka u europodručju standardi odobravanja kredita poduzećima u trećem su se tromjesečju umjereno pooštrili zbog veće zabrinutosti banaka povezane s rizicima kojima su njihovi klijenti izloženi. Blago se povećala potražnja poduzeća za kreditima.
Prosječna kamatna stopa na nove hipotekarne kredite ostala je gotovo nepromijenjena od početka godine i iznosila je 3,3 % u kolovozu. Rast hipotekarnog kreditiranja povećao se s 2,5 % u kolovozu na 2,6 % u rujnu u uvjetima daljnjeg rasta potražnje i nepromijenjenih standarda odobravanja kredita u trećem tromjesečju.
Najširi monetarni agregat, M3, u prvoj polovici godine rastao je po prosječnoj stopi od 3,8 %. Stopa njegova rasta u kolovozu iznosila je 2,9 % i smanjila se na 2,8 % u rujnu.
Zaključak
Upravno vijeće danas je odlučilo da će tri ključne kamatne stope ESB‑a ostati nepromijenjene. Odlučno se zalažemo za to da se inflacija stabilizira na ciljnoj razini od 2 % u srednjoročnom razdoblju. Pri određivanju odgovarajućeg stajališta monetarne politike na svakom ćemo sastanku primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima. Naše će odluke o kamatnim stopama ovisiti o našoj ocjeni inflacijskih izgleda i povezanih rizika, i to na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka, te dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike. Ne opredjeljujemo se unaprijed za određenu dinamiku promjene stopa.
U svakom slučaju, spremni smo prilagoditi sve instrumente u okviru svojih ovlasti kako bi se inflacija stabilizirala, i to postojano, na srednjoročnoj ciljnoj razini i kako bi se očuvala neometana transmisija monetarne politike.
Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.
Točne formulacije koje je dogovorilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.
Europska središnja banka
glavna uprava Odnosi s javnošću
- Sonnemannstrasse 20
- 60314 Frankfurt na Majni, Njemačka
- +49 69 1344 7455
- media@ecb.europa.eu
Reprodukcija se dopušta uz navođenje izvora.
Kontaktni podatci za medije
