KONFERENCIJA ZA NOVINARE

predsjednica ESB‑a Christine Lagarde
potpredsjednik ESB‑a Luis de Guindos

Frankfurt na Majni, 5. lipnja 2025.

Dobar dan, potpredsjednik i ja želimo vam dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare.

Upravno vijeće danas je odlučilo smanjiti tri ključne kamatne stope ESB‑a za 25 baznih bodova. Odluka o smanjenju kamatne stope na novčani depozit, odnosno stope kojom usmjeravamo stajalište monetarne politike, zasniva se na našoj novoj ocjeni inflacijskih izgleda, dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike.

Inflacija je trenutačno na razinama oko našeg srednjoročnog cilja od 2 %. Prema novim osnovnim projekcijama stručnjaka Eurosustava prosječna stopa ukupne inflacije trebala bi iznositi 2,0 % u 2025., 1,6 % u 2026. i 2,0 % u 2027. U odnosu na projekcije iz ožujka revidirana je naniže za 0,3 postotna boda za 2025. i za 2026., i to uglavnom zbog nižih pretpostavki o cijenama energije i jačeg eura. Stručnjaci Eurosustava predviđaju prosječnu stopu inflacije bez energije i hrane od 2,4 % u 2025. te 1,9 % u 2026. i 2027., što je uglavnom u skladu s projekcijama iz ožujka.

Stručnjaci predviđaju da će prosječna stopa rasta realnog BDP‑a iznositi 0,9 % u 2025., 1,1 % u 2026. i 1,3 % u 2027. Projekcija rasta za 2025. nije revidirana zato što je rast u prvom tromjesečju premašio očekivanja i zato što se očekuje da će u ostatku godine podbaciti u odnosu na prethodna očekivanja. Premda se očekuje da će neizvjesnost povezana s trgovinskim politikama nepovoljno utjecati na poslovno ulaganje i izvoz, posebno u kratkoročnom razdoblju, sve veće državno ulaganje u obranu i infrastrukturu u sve će većoj mjeri podupirati rast tijekom srednjoročnog razdoblja. Veći realni dohodci i snažno tržište rada omogućit će veću potrošnju kućanstava. To bi, zajedno s povoljnijim uvjetima financiranja, trebalo pridonijeti otpornosti gospodarstva na globalne šokove.

S obzirom na veliku neizvjesnost stručnjaci su procijenili i određene mehanizme kojima bi različite trgovinske politike mogle utjecati na rast i inflaciju u određenim alternativnim ilustrativnim scenarijima, koji će se objaviti na našim mrežnim stranicama zajedno s projekcijama stručnjaka. Prema toj analizi scenarija, dođe li do dodatnog zaoštravanja trgovinskih napetosti tijekom sljedećih mjeseci, rast i inflacija bili bi na razinama koje su niže od osnovnih projekcija. No dođe li do smirivanja trgovinskih napetosti i povoljnog ishoda, stope rasta i, u manjoj mjeri, inflacije bile bi više nego u osnovnim projekcijama.

Većina mjera temeljne inflacije upućuje na zaključak da će se inflacija stabilizirati, i to postojano, na razinama oko našeg srednjoročnog cilja od 2 %. Rast plaća još je povećan, ali i dalje se primjetno smanjuje, pri čemu dobit djelomično neutralizira njegov utjecaj na inflaciju. Vlada manja zabrinutost da će povećana neizvjesnost i volatilni odgovor tržišta na trgovinske napetosti u travnju dovesti do pooštravanja uvjeta financiranja.

Odlučno se zalažemo za to da se inflacija stabilizira, i to postojano, na razini našeg srednjoročnog cilja od 2 %. Pri određivanju odgovarajućeg stajališta monetarne politike, posebno u sadašnjim uvjetima iznimne neizvjesnosti, na svakom ćemo sastanku primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima. Naše će odluke o kamatnim stopama ovisiti o našoj ocjeni inflacijskih izgleda na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka, dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike. Ne opredjeljujemo se unaprijed za određenu dinamiku promjene stopa.

O današnjim odlukama objavljeno je priopćenje za javnost na našim mrežnim stranicama.

Podrobnije ću objasniti naše viđenje gospodarskih i inflacijskih kretanja te našu ocjenu financijskih i monetarnih uvjeta.

Gospodarska aktivnost

Stopa gospodarskog rasta u prvom je tromjesečju 2025. iznosila 0,3 % prema brzoj procjeni Eurostata. Prema toj procjeni stopa nezaposlenosti, koja je u travnju iznosila 6,2 %, na najnižoj je razini od uvođenja eura a stopa rasta zaposlenosti u prvom je tromjesečju ove godine iznosila 0,3 %.

U skladu s projekcijama stručnjaka Eurosustava anketni podatci, općenito govoreći, upućuju na slabije izglede u kratkoročnom razdoblju. Aktivnost u sektoru prerađivačke industrije povećala se, djelomično zato što se provedba trgovinskih transakcija ubrzala u očekivanju povećanja carina, ali usporava se aktivnost u uslužnom sektoru, koji je usmjereniji na domaće tržište. Očekuje se da će više carine i jači euro poduzećima otežati izvoz. Velika neizvjesnost trebala bi nepovoljno utjecati na ulaganje.

No gospodarstvo je i dalje otporno zbog nekoliko činitelja, koji bi trebali podupirati rast u srednjoročnom razdoblju. Snažno tržište rada, rast realnih dohodaka, stabilne bilance privatnog sektora i blaži uvjeti financiranja, djelomično zbog naših prethodnih smanjenja kamatnih stopa, trebali bi pomoći potrošačima i poduzećima u nošenju s posljedicama volatilnog globalnog okružja. Rast bi trebale potaknuti i nedavno najavljene mjere povećanja ulaganja u obranu i infrastrukturu.

U trenutačnom geopolitičkom okružju još je potrebnije fiskalnim i strukturnim politikama žurno povećati produktivnost, konkurentnost i otpornost gospodarstva europodručja. Kompas konkurentnosti Europske komisije sadržava konkretan plan djelovanja i trebalo bi brzo donijeti predložene mjere, uključujući one za pojednostavnjenje. Među tim je mjerama i dovršetak unije za štednju i ulaganja u skladu s jasnim i ambicioznim vremenskim rasporedom. Važno je i brzo uspostaviti zakonodavni okvir kao osnovu za moguće uvođenje digitalnog eura. Vlade bi se trebale pobrinuti za održivost javnih financija u skladu s okvirom gospodarskog upravljanja EU‑a a prioritet bi im trebali biti ključne strukturne reforme kojima se potiče rast i strateško ulaganje.

Inflacija

Prema brzoj procjeni Eurostata godišnja inflacija smanjila se s 2,2 % u travnju na 1,9 % u svibnju. Inflacija cijena energije zadržala se na razini od –3.6 %. Inflacija cijena hrane, koja je prethodnog mjeseca iznosila 3,0 %, povećala se na 3,3 %. Inflacija cijena robe ostala je nepromijenjena i iznosila je 0,6 % a inflacija cijena usluga smanjila se s 4,0 % u travnju na 3,2 %. Inflacija cijena usluga snažno je porasla u travnju u prvom redu zato što je rast cijena putničkih usluga oko uskrsnih blagdana premašio očekivanja.

Većina pokazatelja temeljne inflacije upućuje na zaključak da će se inflacija stabilizirati, i to postojano, na razini našeg srednjoročnog cilja od 2 %. Rast troškova rada postupno se smanjuje, na što upućuju novi podatci o dogovorenim plaćama i dostupni podatci o naknadama po zaposlenom u pojedinim državama. ESB‑ov alat za praćenje plaća upućuje na daljnje slabljenje rasta dogovorenih plaća u 2025. a u projekcijama stručnjaka Eurosustava predviđa se pad rasta plaća na razine niže od 3 % u 2026. i 2027. Niže cijene energije i jači euro stvaraju pritisak na smanjenje inflacije u kratkoročnom razdoblju, ali inflacija bi se 2027. trebala vratiti na ciljnu razinu.

Kratkoročna inflacijska očekivanja potrošača blago su porasla u travnju, vjerojatno potaknuta vijestima o trgovinskim napetostima. No većina mjera dugoročnijih inflacijskih očekivanja i dalje je na razinama od oko 2 %, što podupire stabilizaciju inflacije na razinama oko našeg cilja.

Procjena rizika

Rizici za gospodarski rast i dalje su pretežno negativni. Daljnje zaoštravanje globalnih trgovinskih napetosti i povezana neizvjesnost mogli bi smanjiti izvoz, ulaganje i potrošnju te stoga i gospodarski rast u europodručju. Pogoršanje raspoloženja na financijskim tržištima moglo bi dovesti do pooštravanja uvjeta financiranja te manje sklonosti riziku i manje spremnosti poduzeća i kućanstava na ulaganje i potrošnju. Geopolitičke napetosti, kao što su neopravdani rat koji Rusija vodi protiv Ukrajine i tragični sukob na Bliskom istoku, i dalje su važan izvor neizvjesnosti. Međutim, brzo smirivanje trgovinskih i geopolitičkih napetosti moglo bi pridonijeti boljem raspoloženju i većoj aktivnosti. Rastu bi pridonijeli i dodatno povećanje rashoda za obranu i infrastrukturu te reforme kojima se potiče produktivnost.

Inflacijski izgledi za europodručje neizvjesniji su nego inače zbog volatilnosti globalnih trgovinskih politika. Pad cijena energije i jači euro mogli bi stvoriti dodatni pritisak na smanjenje inflacije, koji bi mogli pojačati i manja potražnja za izvozom europodručja i preusmjeravanje izvoza država s viškom kapaciteta u europodručje zbog većih carina. Trgovinske napetosti mogle bi prouzročiti veću volatilnost i nesklonost riziku na financijskim tržištima, što bi nepovoljno utjecalo na domaću potražnju te bi tako također pridonijelo smanjenju inflacije. Nasuprot tomu, rascjepkanost globalnih opskrbnih lanaca mogla bi pridonijeti rastu uvoznih cijena i povećati ograničenje kapaciteta domaćeg gospodarstva te tako potaknuti rast inflacije. Rastu inflacije u srednjoročnom razdoblju moglo bi pridonijeti i povećanje rashoda za obranu i infrastrukturu. Cijene hrane mogle bi biti veće od očekivanih zbog ekstremnih vremenskih uvjeta i, općenito govoreći, razvoja klimatske krize.

Financijski i monetarni uvjeti

Nerizične kamatne stope uglavnom su ostale nepromijenjene od našeg prethodnog sastanka. Zbog pozitivnijih vijesti o globalnim trgovinskim politikama i poboljšanja raspoloženja u vezi s globalnim rizicima porasle su cijene vlasničkih vrijednosnih papira i smanjile su se razlike prinosa na korporativne obveznice.

Zaduživanje poduzeća i dalje je jeftinije zbog naših prethodnih smanjivanja kamatnih stopa. Prosječna kamatna stopa na nove kredite poduzećima smanjila se s 3,9 % u ožujku na 3,8 % u travnju. Trošak tržišnog dužničkog financiranja poduzeća ostao je nepromijenjen i iznosio je 3,7 %. Nastavio se postupni rast bankovnog kreditiranja poduzeća, i to po godišnjoj stopi od 2,6 % u travnju (u ožujku je ta stopa iznosila 2,4 %), a izdavanje korporativnih obveznica bilo je prigušeno. Prosječna kamatna stopa na nove hipotekarne kredite u travnju se zadržala na razini od 3,3 % a stopa rasta hipotekarnog kreditiranja povećala se na 1,9 %.

U skladu s našom strategijom monetarne politike, Upravno vijeće temeljito je procijenilo povezanost monetarne politike i financijske stabilnosti. Banke europodručja i dalje su otporne, ali rizici za opću financijsku stabilnost i dalje su povećani, u prvom redu zbog vrlo neizvjesnih i volatilnih globalnih trgovinskih politika. Makrobonitetna politika i dalje je prva linija obrane od rasta financijskih ranjivosti jer pridonosi otpornosti i očuvanju prostora makrobonitetnog djelovanja.

Zaključak

Upravno vijeće danas je odlučilo smanjiti tri ključne kamatne stope ESB‑a za 25 baznih bodova. Odluka o smanjenju kamatne stope na novčani depozit, odnosno stope kojom usmjeravamo stajalište monetarne politike, zasniva se na našoj novoj ocjeni inflacijskih izgleda, dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike. Odlučno se zalažemo za to da se inflacija stabilizira, i to postojano, na srednjoročnoj ciljnoj razini od 2 %. Pri određivanju odgovarajućeg stajališta monetarne politike, posebno u sadašnjim uvjetima iznimne neizvjesnosti, na svakom ćemo sastanku primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima. Naše će odluke o kamatnim stopama ovisiti o našoj ocjeni inflacijskih izgleda na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka, dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike. Ne opredjeljujemo se unaprijed za određenu dinamiku promjene stopa.

U svakom slučaju, spremni smo prilagoditi sve instrumente u okviru svojih ovlasti kako bi se inflacija stabilizirala, i to postojano, na srednjoročnoj ciljnoj razini i kako bi se očuvala neometana transmisija monetarne politike.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je dogovorilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.